NadrealizamNadrealizam je umjetnički pokret nastao poslije Prvoga svjetskog rata u Parizu.Nastao je i razvijao se neposred...
Nadrealisti su osobitu pozornost usmjerili snovima i slobodnomlutanju prostorima mašte. Nastojali su što točnije prikazati...
Blaži tip nadrealizma samo zbunjuje,ne izaziva tjeskobu ili nelagodutipičnu za nadrealistička djela, već sedoima više kao ...
R.Magritte,perspektiva:Davidovamadame Récamier, 1950. J.L.David:Madame Récamier,1800.
Sličan pristup imao je i engleskigrafičar M.C. Escher kojiistražuje paradoksalne, prividnoistinite, a zapravo nemogućepros...
Posve optimističan i blago ironičan pristupima i Joan Miró čije su slike obijesne igre Slika J.Miroa čini nam ...
Osobita inačica nadrealističkih slikastvara biološki "moguće",ali neviđenei nepostojeće oblike organičkogasvijeta,neka mal...
Salvador DaliSalvador Domingo Felipe Jacinto Dalí iDomènech rođen je 11. svibnja 1904. ukatalonskom mjestu Figuerasu.Dalí ...
Dali koji je bio visok 172 cm,poprilično je 1922. Dali polaže završne školske ispite, bezprivlačio pozornost svojim...
Godine 1926. izbačen je sAkademije zbog poticanjastudentskih demonstracija protivosrednjih slikara,kakvi su biliDalijevi p...
U svojoj ranoj fazi stvaranja Dalí je bio inspirian apstraktnomumjetnošću svojih sunarodnjaka Pabla Picassa i Joana Miróa,...
of 11

Nadrealizam i salvador dali

nadrealizam, slikarstvo 20. st, salvador dali. joan miro,
Published on: Mar 3, 2016
Published in: Education      
Source: www.slideshare.net


Transcripts - Nadrealizam i salvador dali

  • 1. NadrealizamNadrealizam je umjetnički pokret nastao poslije Prvoga svjetskog rata u Parizu.Nastao je i razvijao se neposredno iz talijanskog metafizičkog slikarstva i dadaizma.André Breton, francuski pjesnik, je prvi okupio umjetnike novog smjera svojim "Manifestom nadrealizma" 1924. g. Kao i futuristi, prezirali su sve zakone iustaljene običaje, ali umjesto borbi sdruštvom, okrenuli su se od stvarnosti iusmjerili svoje napore istraživanju ljudskog duha za koji su smatrali da jepotisnut i ugušen društvenim pritiscima.Breton je definirao nadrealizam kao "diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije".Fantazijska, iracionalna, imaginacijska komponenta umjetnosti oduvijek je izražavalatajnovite predjele ljudske duše. Europska likovna umjetnost od srednjeg vijeka dodanas otvara izvore imaginacijskog na razne načine. Tek u nadrealizmu su ovestrukture ljudskog bića izašle u prvi plan i umjetnici su se skupili u jedinstven pokret.
  • 2. Nadrealisti su osobitu pozornost usmjerili snovima i slobodnomlutanju prostorima mašte. Nastojali su što točnije prikazatiupravo te, u zbilji nemoguće kombinacije iz snova stvarajućirealistično naslikane "fotografije sna".Slijedeći Freudovu metodu psihoanalize u kojoj je najvažnijeistražiti ono što je potisnuto i skriveno u podsvijesti svakogpojedinca, i nadrealisti su nastojali što dublje prodrijeti uponore ljudske podsvijesti (osobito strahova, bjesova, nemoći imržnje).Tipični motivi nadrealističkih slika povezuju nespojive oblike ubiološkom svijetu ili zrcale neodržive ravnoteže u fizičkom.
  • 3. Blaži tip nadrealizma samo zbunjuje,ne izaziva tjeskobu ili nelagodutipičnu za nadrealistička djela, već sedoima više kao zagonetka i duhovnazabava. Takvo slikarstvo zastupabelgijanski nadrealistički slikar RenéMagritte koji se najdoslovnijepoigrao s pojmom "slike" stvarnosti iumjetničke "slike". Na njegovim seslikama nespojive "bezezlene" stvari ipojave stapaju krajnjom jasnoćom ioštrinom.
  • 4. R.Magritte,perspektiva:Davidovamadame Récamier, 1950. J.L.David:Madame Récamier,1800.
  • 5. Sličan pristup imao je i engleskigrafičar M.C. Escher kojiistražuje paradoksalne, prividnoistinite, a zapravo nemogućeprostorne odnose.
  • 6. Posve optimističan i blago ironičan pristupima i Joan Miró čije su slike obijesne igre Slika J.Miroa čini nam se igromveselih boja, rasutih apstraktnih oblika u veselih boja,rasutihplohama mekih obrisa, ili pak oštrih linija apstraktnih oblika u plohamau kojima prepoznajemo figure pretvorene mekih obrisa.u znakove u neobičnoj igri. Tek nakon što pročitamo naziv slike počnemo tražiti gdje je svirač kojega je Miró navodno preslikao s jedne nizozemske slike iz 17. stoljeća. Tada raspoznajemo da je velika smeđa ploha zapravo mandolina a svirač sa malenom glavom se rastopio u lokvu bijele boje,dok mu uz noge sjedi pas.. Očigledno je ipak dosljednoH.M. Sorgh,Svirač načelo:sve što je ulutnje, 17.st realističnom slikarstvu bilo zaobljeno,suvremeni autor pretače u plohu. J.Miró,Holandski interijer,1928.
  • 7. Osobita inačica nadrealističkih slikastvara biološki "moguće",ali neviđenei nepostojeće oblike organičkogasvijeta,neka malena čudovišta narazini molekularnog svijeta,najčešće upodvodnom svijetu kao na slikamaI.Tanguyja. On i njemu srodni slikari skromni su i umjereni preteče strašnih priviđenja bioloških nemani,poglavito neprijateljski raspoloženih spram ljudi,što će se potkraj stoljeća pojaviti u brojnim filmovima znanstvene fantastike,bilo na zemlji bilo tijekom beskrajnih svemirskih letova.
  • 8. Salvador DaliSalvador Domingo Felipe Jacinto Dalí iDomènech rođen je 11. svibnja 1904. ukatalonskom mjestu Figuerasu.Dalí je kao šestogodišnjak želio biti kuharica, upornoinzistirajući na ženskom rodu imenice, a sa sedampak Napoleon. Nakon toga je upoznao slikarstvo inaslikao svoju prvu sliku. Ubzo je krenuo u školucrtanja.U desetoj godini upoznao je impresioniste, a 1916.,tijekom posjeta Cadaquésu s obitelji Pichota, otkrivai modernu umjetnost. Dalí je 1920. napravioimpresionistički portret Ramona Pichota. Većsljedeće godine, Dalíjev otac organizira izložbu unjihovom domu, a 1918. Dalí upoznaje stvaralaštvo"retušera", sljedbenika akademskog slikarstva XIX.stoljeća. Svoju prvu izložbu, Dalí je imao u kazalištu uFiguerasu (koje je danas Dalíjev muzej) 1919. godine.
  • 9. Dali koji je bio visok 172 cm,poprilično je 1922. Dali polaže završne školske ispite, bezprivlačio pozornost svojim ekscentričnim teškoće, te pokušava nagovoriti svog oca daizgledom.Imao je dugu kosu i zaliske, a ga pusti na studij umjetnosti u Madridu.odijevao se u stilu engleskih esteta s kraja 19. Po dolasku u Madrid, uselio se u Studentskist. noseći odijelo i karakteristične muške dom (Residencia de Estudiantes) i upisao jedokoljenke. studij umjetnosti San Fernando.
  • 10. Godine 1926. izbačen je sAkademije zbog poticanjastudentskih demonstracija protivosrednjih slikara,kakvi su biliDalijevi profesori.Ovo se zbilo malo prije njegovihposljednjih ispita,koje je odbiopolagati jer je smatrao da nijedanprofesor nije dovoljnokompetentan da ga ispita.Nakon izbacivanja s Akademije,Dali je želio u Pariz koji će ga nakraju proslaviti,ali isti taj pokretće upravo Dali učiniti poznatim ikarakterističnim.
  • 11. U svojoj ranoj fazi stvaranja Dalí je bio inspirian apstraktnomumjetnošću svojih sunarodnjaka Pabla Picassa i Joana Miróa, te jeeksperimentirao raznim avangardnim stilovima, uključujući i kubizam.Nakon 1928. vratio se svom ranijem interesu u metafizičku umjetnosttalijanskih slikara Giorgia de Chiricoa i Carla Carràe. Velika zabrinutostmetafizičkih slikara sa evokativnom moći simbola sugestirala jenamjernu istragu slika snova prema principima Sigmunda Freuda, ocapsihoanalize. U svojoj ranoj fazi stvaranja Dalí je bio inspirianapstraktnom umjetnošću svojih sunarodnjaka Pabla Picassa i JoanaMiróa, te je eksperimentirao raznim avangardnim stilovima, uključujućii kubizam. Nakon 1928. vratio se svom ranijem interesu u metafizičkuumjetnost talijanskih slikara Giorgia de Chiricoa i Carla Carràe. Velikazabrinutost metafizičkih slikara sa evokativnom moći simbolasugestirala je namjernu istragu slika snova prema principima SigmundaFreuda, oca psihoanalize.1929.dolazi do završetka faze posuđivanja stilova,te Dali počinjerazvijati svoj osobni prepoznatljivi stil koji se u početku odlikovaomnoštvom seksualnih simbola na njegovim nadrealističkimslikama.