Република Српска Универзитет Синергија - Бијељина Факултет за безбједност и заштиту Бања Лука   ОСНОВИ ЕКОНОМИЈЕ ...
<ul><li>UVOD: </li></ul><ul><li>Kriza (grč.krisis-poremećaj, preokret, teško stanje) predstavlja stanje lakših i težih por...
<ul><li>KAKO JE SVE POČELO? </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>Ljudi su vijekovima smišljeno odvajani od stvarnih vrij...
<ul><li>FAZE KRIZNOG CIKLUSA </li></ul><ul><li>Krize se periodično ponavljaju i u tom ciklučnom kretanju prolaze kroz više...
<ul><li>SUŠTINA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE KROZ PRIZMU KRIZE IZ 1929. </li></ul><ul><li>Svaki administrativni dolar u SAD-u ...
<ul><li>EFEKTI GLOBALNE EKONOMIJE </li></ul><ul><li>Navode se „teorijska“ obrazloženja kako potpuno slobodna trgovina maks...
<ul><li>SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE DANAS </li></ul><ul><li>Najveća ekonomija koja danas svoju moć izvodi iz lažnih vrijednos...
<ul><li>NASTANAK GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE </li></ul><ul><li>OD 2007. </li></ul><ul><li>Označava krizu bankarstva i n...
<ul><li>Kamatne stope </li></ul>Krizi je prethodilo dugo razdoblje relativno niskih realnih i nominalnih kamatnih stopa ....
<ul><li>Proširenje kreditiranja </li></ul>Zbog niske kamatne stope osobama s nižim prihodima bilo je omogućeno priuštit...
<ul><li>ZNAČAJ FINANCISKOG TRŽIŠTA </li></ul><ul><li>U čemu je značaj financiskog tržišta? Konkurentnost privrede jedne ze...
<ul><li>Svjetska financijska kriza-najveći izazov našega vremena </li></ul><ul><li>Svjetska financijska kriza kojoj danas ...
<ul><li>Posrnuli divovi </li></ul><ul><li>Tijekom financijske krize posrnuli su mnogi simboli američke privrede. Iznimka n...
<ul><li>  </li></ul><ul><li>Lehman Brothers, ikona američkog bankarskog sustava pokleknula je pred izazovima financijske k...
<ul><li>KRIZA U BROJKAMA </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- Prema računici njemačkog „Bilda”, spašavanje svjetske ek...
<ul><li>ODGOVORI NA KRIZU U RAZVIJENIM ZEMLjAMA </li></ul><ul><li>U odgovoru na efekte krize, razvijene zemlje su reagoval...
<ul><li>Realni sektor i standard građana </li></ul><ul><li>Naravno da će igranje velikih financijskih institucija i njihov...
<ul><li>ZAKLJUČAK </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>U savladavanju današnje krize sve oči uprte su u ekonomsku politik...
of 18

Prezentacija ekonomske krize

Published on: Mar 4, 2016
Published in: Economy & Finance      Business      
Source: www.slideshare.net


Transcripts - Prezentacija ekonomske krize

  • 1. Република Српска Универзитет Синергија - Бијељина Факултет за безбједност и заштиту Бања Лука   ОСНОВИ ЕКОНОМИЈЕ Ekonomske krize
  • 2. <ul><li>UVOD: </li></ul><ul><li>Kriza (grč.krisis-poremećaj, preokret, teško stanje) predstavlja stanje lakših i težih poremećaja u privredi koja se ispoljava kao kriza nedovoljne proizvodnje (oskudice) ili kao kriza prekomjerne proizvodnje (hiperprodukcija). </li></ul><ul><li>Nastali poremećaji iz kriza obično se najoštrije ispoljavaju u jednoj privrednoj oblasti nacionalne ekonomije (industrija, trgovina i agrar), a nekada mogu i da obuhvate cjelokupnu svijetsku privedu i tada nastaje opšta, globalna kriza svijetskih razmjera. Ekonomske posljedice ovih kriza su rušilačke i katastrofalne. Naime dolazi do ogromnih poteškoća u realizaciji cjelokupne proizvodnje, jer nastaje višak robe koja se ne može prodati te se gomila u zalihama. </li></ul>
  • 3. <ul><li>KAKO JE SVE POČELO? </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>Ljudi su vijekovima smišljeno odvajani od stvarnih vrijednosti i uvođeni u svijet zamjene za vrijednost. </li></ul><ul><li>Tako običan seljak koji posjeduje dovoljno zemlje da može da se prehrani, izvorište vode, stoku, parče šume koja mu obezbjeđuje drva za ogrev, zapravo ima sve što mu je potrebno za život. Takvom čovjeku ne treba novac, a trgovati može i trampom. </li></ul><ul><li>Novac je najviše potreban gradskom čoveku inkorporiranom u sistem raspodjele dobara i organizovanog privređivanja u državi. </li></ul><ul><li>Zato su trgovci i bankari vijekovima tjerali ljude da se preseljavaju i koncentrišu u gradove. Danas većina stanovnika takozvanog razvijenog svijeta živi u gradovima i ekonomski je potpuno zavisna od finansijske industrije (pravljenja novca). </li></ul><ul><li>Njihov rad u proizvodnji pravih dobara sve je manje potreban i njima se prave izmišnjena neproizvodna radna mjesta čime se oni pretvaraju u potrošačku mašinu. </li></ul><ul><li>Kontrolu rada proizvodnje i potrošačke mašine vrše bankari. Ove dve mašine moraju biti u stalnom balansu. </li></ul>
  • 4. <ul><li>FAZE KRIZNOG CIKLUSA </li></ul><ul><li>Krize se periodično ponavljaju i u tom ciklučnom kretanju prolaze kroz više različitih faza. Uobičajeno je da postoje četiri različite faze: kriza, depresija (zastoj), oživljanje (uspon, oporavak), prosperitet (polet, bum, konjuktura). One se sukcesivno smjenjuju. Vremenski period od početka jedne krize do sledeće čini krizni ciklus. Zbog toga je potrebno razlikovati fazu krize od kriznog ili privrednog ciklusa. Znači, krizni ciklus obuhvata četiri međusobno povezane faze od kojih se svaka odlikuje posebnim karakteristikama. </li></ul>
  • 5. <ul><li>SUŠTINA SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE KROZ PRIZMU KRIZE IZ 1929. </li></ul><ul><li>Svaki administrativni dolar u SAD-u od strane Centralne banke je u stvari pozajmica uz kamatu. To znači da svaki odštampani dolar predstavlja taj dolar uz određeni procenat duga na osnovu tog dolara. </li></ul><ul><li>S obzirom da Centralna banka ima monopol na proizvodnju valute čitave države i da je uz svaki posuđen dolar prikazan dug koji uz njega ide, odakle onda dolazi novac koji treba da plati taj dug? </li></ul><ul><li>Dolazi iz iste te Centralne banke. </li></ul><ul><li>To znači da Centralna banka mora stalno da povećava svoje novčane zalihe kako bi privremeno pokrila stvarni zaostali dug usljed čega se, obzirom da je i taj svježi novac posuđen uz kamatu, stvara još veći dug. </li></ul>
  • 6. <ul><li>EFEKTI GLOBALNE EKONOMIJE </li></ul><ul><li>Navode se „teorijska“ obrazloženja kako potpuno slobodna trgovina maksimizira ekonomsko blagostanje. No još prije dva vijeka Fridrih List je znao da to vrijedi samo za partnere jedne ekonomske moći. Ostali će biti eksploatisani. Zbog toga proklamacija o slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju kapitala predstavlja reakcionu propagandu politički i ekonomski jakih koji žele eksploatisati slabije. </li></ul><ul><li>Kroz proces globalizacije dolazi do uništavanja nacionalnih ekonomskih struktura i potčinjavanje svjetske privrede iteresima svjetske oligarhije i transnacionalnog kapitala. </li></ul>
  • 7. <ul><li>SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE DANAS </li></ul><ul><li>Najveća ekonomija koja danas svoju moć izvodi iz lažnih vrijednosti je ona u SAD-u. Ogromna je količina novca emitovana u ovoj ekonomiji, i potrošačka mašina mora da se smanji. Za to je potrebna „finansijska kriza“. </li></ul><ul><li>Ali u suštini primarni uzrok krize je u loše konstruisanom finansijskom tržištu. </li></ul><ul><li>Ukidanjem konvertibilnosti dolara za zlato 70-tih godina prošlog vijeka prekinuta je svaka veza između realne i finansijske ekonomije. </li></ul><ul><li>Papir je zamjenio zlato, odnosno dolar odštampan na papiru (bez realnog pokrića) i dalje je opstao kao svjetski novac, jer su to SAD, zbog svoje ekonomske, političke i vojne moći mogle da nametnu ostalima. </li></ul>
  • 8. <ul><li>NASTANAK GLOBALNE EKONOMSKE KRIZE </li></ul><ul><li>OD 2007. </li></ul><ul><li>Označava krizu bankarstva i novčarstva , koja je počela u rano ljeto 2007. godine krizom tržišta nekretnina u Sjedinim Američkim Državama (U SAD pod imenom &quot;Subprime kriza&quot; Subprimecrisis ). </li></ul><ul><li>Ova kriza se izražava u globalnim gubitcima i stečajima tvrtki iz financijskog sektora, a od kraja 2008., i velikog broja stečaja u realnom gospodarstvu . </li></ul><ul><li>Uzrok krize je uglavnom bio brzi pad cijena nekretnina u SAD -u koje su se nakon dugog razdoblja rasta cijena razvile u nerealnim razmjerima. </li></ul><ul><li>Istodobno sve više i više dužnika nisu više u stanju podmiriti obaveze kredita : djelomično zbog rasta kamatne stope i dijelom zbog manjka prihoda. Obzirom na preprodaje kredita ( securitizacija ) bankama u cijelom svijetu, kriza se proširila u globalnu financijsku krizu. </li></ul>
  • 9. <ul><li>Kamatne stope </li></ul>Krizi je prethodilo dugo razdoblje relativno niskih realnih i nominalnih kamatnih stopa . Međutim treba i napomenuti da su kamatne stope od 80-ih godina u svijetu veće od stope rasta bruto domaćeg proizvoda, što je moglo pridonijeti izuzetno dinamičnim razvoju globalnih financijskih tržišta. Svjetska ekonomska kriza-vikipedija
  • 10. <ul><li>Proširenje kreditiranja </li></ul>Zbog niske kamatne stope osobama s nižim prihodima bilo je omogućeno priuštiti si dom. Bodreni takvom politikom, banke su odobravale kredite sa promjenjivom kamatnom stopom zajmoprimcima s umjerenim ratingom. Zbog niske kamatne stope, rate su u početku bile male. Rizik od povišenja kamatne stope snosili su dužnici, čega si oni često nisu bili svjesni pri dizanju kredita.
  • 11. <ul><li>ZNAČAJ FINANCISKOG TRŽIŠTA </li></ul><ul><li>U čemu je značaj financiskog tržišta? Konkurentnost privrede jedne zemlje postala je ključna riječ za razumjevanje tržišnih zakonitosti financiskih tržišta i poticanje dugoročnog privrednog rasta. </li></ul><ul><li>Razvijenost tržišta jedne zemlje direktno je proporcionalna konkuretnosti jedne privrede. Zemlje koje su ostvarile visoku sofisticiranost financiskog tržišta postičle su dugoročan financiski rast i visok standard svojih građana u odnosu na zelje koje imaju nedovoljno tržište kapitala. </li></ul><ul><li>Uloga tržišta kapitala u privrednom razvoju zemalja u tranziciji još uvijek nije tako velika pa se tako i globalna recesija nije tako intezivno osjetila kao u razvijenim zemljama. </li></ul>
  • 12. <ul><li>Svjetska financijska kriza-najveći izazov našega vremena </li></ul><ul><li>Svjetska financijska kriza kojoj danas svjedocimo ja najgora kriza ovakve vrste još od Velike depresije koja je pogodila svijet 1929. godine. Kriza je postala ocita krajem rujna ove godine nakon što su propali planovi spajanja i spašavanja nekoliko velikih financijskih institucija u SAD-u. </li></ul><ul><li>Mnogi poslovni ljudi i analiticari mjesecima unaprijed ukazivali su na izloženost americkih i europskih financijskih institucija krizi drugorazrednih hipotekarnih zajmova, ali tada ih nitko nije slušao, a sada je prekasno za izbjegavanje krize. Pocevši s kolapsom velikih financijskih institucija u SAD-u kriza se brzo proširila po cijelom svijetu rezultiravši problemima i u europskom bankarskom sektoru. </li></ul>
  • 13. <ul><li>Posrnuli divovi </li></ul><ul><li>Tijekom financijske krize posrnuli su mnogi simboli američke privrede. Iznimka nisu ni Fannie Mae (Federal National Mortgage Association) i Freddie Mac (Federal Home Loan Mortgage Corporation). Zbog financijske krize pod svoju ih je zaštitu uzela FHFA (Federal Housing Finance Agency), a nakon toga poteza američki ministar financija Henry Paulson rekao je da sada mirne duše može Fannie i Freddie financirati novcem poreznih obveznika. </li></ul><ul><li>Nešto kasnije tog istog marta najavljeno je da ce Lehman Brothers prijaviti bankrot nakon što im je Federal Reserve Bank odbila pružiti financijsku pomoc. Vecina tvrdi da je količina loše imovine (toxic assets) koju je posjedovala banka jednostavno bila prevelika da bi intervencija bila moguća. Nakon bankrota Lehmana J.P.Morgan je s osiguravanjem 138 milijardi dolara brokerskom odjelu Lehman Brothersa zatvorio preostale poslove i Lehman Brothers od toga dana ne postoji niti u jednom obliku, odnosno postoji, ali Chapter 11 je malo koga spasio osobito u jeku krize. Istoga dana objavljena je prodaja Merrill Lyncha banki spasiteljici Bank of America. </li></ul>
  • 14. <ul><li>  </li></ul><ul><li>Lehman Brothers, ikona američkog bankarskog sustava pokleknula je pred izazovima financijske krize koja je pocela 2007. Tako će u istoriji ostati zapisana ta šokantna vijest koja je prekinula tradiciju dugu gotovo 160 godina. Inače vrlo uspješna kompanija sa 30.000 zaposlenih, imovina koje je na vrhuncu vrijedila 700 milijardi dolara bankrotirala je preko noći. Zaposlenici širom svijeta dobili su naputak da počiste urede i odnesu svoje stvari, jer više nisu potrebni. Tako se urušio financijski div koji je vjerojatno više nego ostali bio pohlepan i željan brze zarade. Osim toga poticaj menadžmentu su ionako koncipirani kao nagrade za karatkoročni poslovni rezultat. </li></ul>
  • 15. <ul><li>KRIZA U BROJKAMA </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>- Prema računici njemačkog „Bilda”, spašavanje svjetske ekonomije koštaće najmanje 10.235.700.000.000 evra (10,2357 biliona evra). Najveći dio ove sume – 8,5 biliona evra – biće potrošen u SAD kako bi tamošnja ekonomija bila sačuvana od kolapsa. Svaki stanovnik planete (6,7 milijardi), statistički gledano, će dobiti 1527 evra. </li></ul><ul><li>Broj ljudi širom svijeta koji žive u siromaštvu povećao se za 100 miliona u manje od dvije godine, navodi organizacija Bread for the World </li></ul><ul><li>Broj ljudi koji su gladni povećao za više od 75 miliona </li></ul><ul><li>Do početka 2010. godine čak tri miliona Britanaca moglo bi dobiti otkaz </li></ul><ul><li>Američki softverski gigant „Microsoft” saopštio je u četvrtak da će u narednih 18 meseci otpustiti 5.000 ljudi ili 5,5 odsto ukupne radne snage od 91.000 zaposlenih u 105 zemalja. Akcije „Microsofta” izgubile su 45 procenata vrijednosti u prošloj godini. </li></ul><ul><li>„ Samsung” je objavio neto gubitak od 20 milijardi vona (14,4 miliona dolara) od oktobra do decembra 2008. Za poređenje, profit je u istom periodu prethodne godine iznosio 2.210 milijardi vona. </li></ul>
  • 16. <ul><li>ODGOVORI NA KRIZU U RAZVIJENIM ZEMLjAMA </li></ul><ul><li>U odgovoru na efekte krize, razvijene zemlje su reagovale programima za povećanje likvidnosti zemljišta. U tom smislu agrarna sredstva izdvojena i ubačena u privredu razvijenih zemalja. </li></ul><ul><li>Imajući u vidu da privrede ovih zemalja funkcionišu najvećoj mjeri na konceptu koji je suprotan državnom intervencionizmu prisutne su teške i ozbiljne debate o navedenim aktivnostima koje su poduzete radi izlaska iz krize.Ipak čini se da je postignut koncenzus oko generalnog pristupa koji se sastoji u tome da se nelikvidnost tržišta, a što se smatra osnovnim uzrokom smanjenja tražnje (posljedica je smanjene proizvodnje) može izliječiti jedino dodatnim sredstvima koja će se kroz različite kanale i forme staviti na raspolaganje privredi. </li></ul>
  • 17. <ul><li>Realni sektor i standard građana </li></ul><ul><li>Naravno da će igranje velikih financijskih institucija i njihovo beskonačno međusobno ispreplitanje na kraju platiti građani i ostatak ekonomije. Ti veliki kockari koji su dijelili kredite šakom i kapom bez kriterija pa te kredite sekuritizirali i prodavali dalje, a u međuvremenu su se i međusobno osiguravali, napravili su sve da kada propadne jedan povuče za sobom sve ostale. </li></ul><ul><li>Takvo osiguranje baš nema smisla, jer ako vaša propast direktno implicira i bankrot ili teško urušavanje institucije koja garantira za dio vašeg porfelja onda takva osiguranja stvarno nemaju smisla. Beskonačna sekuratizacija i igranje sa najraznijim derivatima samo da bi se stvorio novac ni iz čega očito ima svoj kraj i neće se više ponoviti u sličnom obliku. </li></ul><ul><li>U ovom trenutku financijske krize jedino što je sigurno da će se smanjiti ponuda jeftinog novca što ce direktno utjecati na investicije i osobnu potrošnju. Pušara Kostadin: </li></ul>
  • 18. <ul><li>ZAKLJUČAK </li></ul><ul><li>  </li></ul><ul><li>U savladavanju današnje krize sve oči uprte su u ekonomsku politiku. Moglo bi se dogoditi da je izlaz iz ovog ambisa podjednako na strani etike koliko i ekonomije. </li></ul><ul><li>Poslovne i političke elite polagaće ispit, ne samo menadžerske i ekonomske veštine, već i ispit ljudskosti I mudrosti. Ako je suditi po retorici koja ovu krizu prati, najveći broj zapadnih, ali i istočnoevropskih društva je nespreman za taj ispit. </li></ul><ul><li>Sada, usled ove krize koja je krenula iz Amerike, mnoge naše firme, ali i banke neće moći da dobiju kredite u onoj meri koja im je potrebna za poslovanje. To će svakako negativno uticati na dešavanja u domaćoj privredi. </li></ul>

Related Documents