POLJIČKO - OMIŠKI KRAJ UPOLJIČKO - OMIŠKI KRAJ U
PROŠLOSTI I DANASPROŠLOSTI I DANAS
Škola primijenjene umjetnosti i dizajn...
Poljička kneževinaPoljička kneževina
(knežija) - republika(knežija) - republika
PROŠLOSTPROŠLOST
Poljička kneževina - republikaPoljička kneževina - republika
• Poljička kneževinaPoljička kneževina ((knežijaknežija) ili)...
Poljička kneževina - prostorPoljička kneževina - prostor
 Podjela Poljica: Gornja Poljica, Srednja Poljica i Donja Poljic...
Poljička kneževina - katuniPoljička kneževina - katuni
 Na području Poljičke kneževine nije bilo gradskih naselja već se ...
Društvo PoljičkeDruštvo Poljičke
kneževinekneževine
• Poljička kneževina bila jePoljička kneževina bila je
seljačka republ...
Muzej Poljica u GatimaMuzej Poljica u Gatima
• Muzej Poljica,Muzej Poljica, s nizoms nizom
zanimljivih izložaka, podsijeća...
Izbor knezaIzbor kneza • 1.1. Prvi zakon poljički jest,Prvi zakon poljički jest,
vazimativazimati knezakneza od gospodina,...
Izbor knezaIzbor kneza
• Velikog kneza birali su odabrani katunari između sebe, njihVelikog kneza birali su odabrani katun...
Veliki knezVeliki knez
• IzborIzbor Velikoga knezaVelikoga kneza
odvijao se svake godine naodvijao se svake godine na
blag...
Pečat poljičkoga društvaPečat poljičkoga društva
• Najstariji poljičkiNajstariji poljički
pečat na sebi jepečat na sebi je...
Poljička zastava izPoljička zastava iz
18. stoljeća18. stoljeća
• Godine 1444. Poljica su,Godine 1444. Poljica su,
zbog op...
Poljički statutPoljički statut• Poljički statutPoljički statut –– kodekskodeks
poljičkoga običajnog prava.poljičkoga običa...
Poljički statutPoljički statut
 Nekoliko prijepisa Poljičkog statuta.Nekoliko prijepisa Poljičkog statuta.
 Najstarija r...
Poljički par u narodnoj nošnjiPoljički par u narodnoj nošnji
• PoljičaniPoljičani su ponosnisu ponosni
gorštaci, ljudi pri...
Mila GojsalićMila Gojsalić • Mila GojsalićMila Gojsalić, opjevana, opjevana
heroina iz Poljicaheroina iz Poljica,,
podrije...
Mila GojsalićMila Gojsalić • O Mili Gojsalić,O Mili Gojsalić,
spasiteljici svojih Gataspasiteljici svojih Gata
i čitave Po...
Gata – centar Poljičke republikeGata – centar Poljičke republike
• GataGata su malo mjesto smješteno u samomesu malo mjest...
Omiški distrikt –Omiški distrikt –
Omiško kneštvoOmiško kneštvo
Omiški distrikt -Omiški distrikt -
Omiško kneštvoOmiško kneštvo
• Omiški distrikt (OmiškoOmiški distrikt (Omiško
kneštvo)k...
Omiški gusariOmiški gusari
• U srednjem vijeku, tijekom XII. i XIII. stoljeća, gradom suU srednjem vijeku, tijekom XII. i ...
Omiška strijelaOmiška strijela
• Omiški gusariOmiški gusari
koristilikoristili susu
brodove nabrodove na
vesla,vesla,
omiš...
Omiški gusariOmiški gusari
• Omiški gusari su koristili brodove na vesla ,Omiški gusari su koristili brodove na vesla , om...
Omiški gusariOmiški gusari
• Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđaveGusarsku povijest zorno predočuju gradske tv...
OmišOmiš 1830.1830.
 F. Karacszay, Veduta Omiša, oko 1830.
Omiška dukala - 1579.Omiška dukala - 1579.
• GodineGodine 1315. knez Juraj II.1315. knez Juraj II. Šubić izdao je Omišanim...
Omiška dukalaOmiška dukala
Poljičko - Omiški krajPoljičko - Omiški kraj
PREPOZNATLJIVOSTPREPOZNATLJIVOST
Poljica - nazivPoljica - naziv • PoljicaPoljica u osnovi imau osnovi ima
imenicuimenicu poljapolja sa značenjemsa značenje...
Terase polja uTerase polja u
PoljicimaPoljicima
• Glavna zanimanjaGlavna zanimanja
stanovništva bila sustanovništva bila s...
EkstenzivnoEkstenzivno
stočarstvostočarstvo
• UU Poljičkim katunimaPoljičkim katunima
stoku sitnog zuba uzgajalestoku sitn...
Vršidba na gumnuVršidba na gumnu • Žito se vršilo naŽito se vršilo na
gumnugumnu u bliziniu blizini
kuća. Po nekolikokuća....
SoparnikSoparnik ((zeljenikzeljenik,, uljenakuljenak,, prisna)prisna)
• Staro jeloStaro jelo soparniksoparnik datira još i...
SoparnikSoparnik  Priprema se naPriprema se na
sinijisiniji (okruglom(okruglom
stoliću). Razvukustoliću). Razvuku
se dvij...
OgnjišteOgnjište
• U bronzinu navišenomU bronzinu navišenom
na komoštre kuhale suna komoštre kuhale su
se sočivice (bob,se...
Granice PoljicaGranice Poljica
• Granice PoljicaGranice Poljica prirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinomprirodno su...
Duga povijest Poljica nema velikih junaštava iDuga povijest Poljica nema velikih junaštava i
sukoba.sukoba.
Stabilnost gra...
Cetina
CetinaCetina
• Rijeka CetinaRijeka Cetina izvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadranskoizvire u podnožju Dinare, kod V...
Peručko jezeroPeručko jezero• Peručko jezero jePeručko jezero je
umjetna akumulacijaumjetna akumulacija
nastala izgradnjom...
Kanjon CetineKanjon Cetine
• Cetinjski dubokiCetinjski duboki
kanjon je vjerojatnokanjon je vjerojatno
najpoznatiji ponajp...
Rafting na CetiniRafting na Cetini• RaftingRafting na Cetini trajena Cetini traje
između 3 i 4 sata, na 9 kmizmeđu 3 i 4 s...
Omiš na ušću CetineOmiš na ušću Cetine
Obala
• Morska obala najčešće je šljunkovita, a na ušću
Žrnovnice i pjeskovita.
• Obala je uglavnom niska, a samo na dva
l...
Obala istočno od OmišaObala istočno od Omiša
OObalabala zapadnozapadno od Omišaod Omiša
PjeskariPjeskari
• PjeskariPjeskari - brodovi- brodovi
koju su bili građeni ikoju su bili građeni i
opremljeni tako daopre...
Dinarsko sredogorjeDinarsko sredogorje
Mosor - nazivMosor - naziv• MosorMosor je složenica odje složenica od
ilirskih riječiilirskih riječi molmol (brdo)(brdo) i...
Mosor - geografska podjelaMosor - geografska podjela
• MosorMosor je planina uje planina u DalmacijiDalmaciji. Proteže se ...
3CaCO
Vapnenac, koji je sastavni dio Mosora, je sedimentna stijena
koja je vrlo topljiva pod kemijskim utjecajem vode i ug...
Građa MosoraGrađa Mosora
• Mosor je tipična zemljina boraMosor je tipična zemljina bora
Zemljine bore nastaju podvlačenjem...
Životinjski i biljni svijet MosoraŽivotinjski i biljni svijet Mosora
• Životinjski svijet :Životinjski svijet : čovječjačo...
Životinjski svijet MosoraŽivotinjski svijet Mosora
• čovječja ribicačovječja ribica
• pjegavi daždvenjakpjegavi daždvenjak...
Hrast
medunac
Zelenika
Bijeli
grab
Kadulja
Biljni svijet MosoraBiljni svijet Mosora
Staza Svetoga LeopoldaStaza Svetoga Leopolda
• Poučna stazaPoučna staza kružnoga oblika, započinje ikružnoga oblika, započ...
Staza Sv. Leopolda - MosorStaza Sv. Leopolda - Mosor
Južna padina MosoraJužna padina Mosora
Stanovništvo
Demografski razvoj od početka
prošloga stoljeća do današnjih dana
0
5000
10000
15000
20000
25000
1857.
1880.
...
Kretanje broja stanovništva Poljica odKretanje broja stanovništva Poljica od
1857. do 2001. godine1857. do 2001. godine
0
...
Kratka povijest stanovništvaKratka povijest stanovništva
• Ukupan broj stanovnika Poljica kontinuiranoUkupan broj stanovni...
Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i DonjihUdio stanovništva Gornjih, Srednjih i Donjih
Poljica 2001. godinePoljica 2001....
Prikaz broja stanovništva tri najveća mjestaPrikaz broja stanovništva tri najveća mjesta
GGornjih,ornjih, SSrednjih irednj...
SuvremenaSuvremena kretanjakretanja
stanovništvastanovništva
• Karakteristika posljednje etape poljičkogaKarakteristika po...
NaseljaNaselja
• Sva su naselja slična:Sva su naselja slična:
• Izdužena uz obalu,Izdužena uz obalu,
• Zbijena uz prometni...
OmišOmiš
DućeDuće • Donja PoljicaDonja Poljica
• Općina DugiOpćina Dugi
Rat,Rat,
• UkupnoUkupno
stanovnika:stanovnika:
1.640,1.640,...
TurizamTurizam
• MMiran odmoriran odmor
• Planinarenje po MosoruPlaninarenje po Mosoru
• Rafting na CetiniRafting na Cetin...
TurizamTurizam
• Idealno za
one koji žele
miran odmor.
• Stjenovite i
šljunčane
plaže.
• Nekoliko
malih
apartmana.
• Nema
...
Plaže i apartmaniPlaže i apartmani
Kulturna baštinaKulturna baština
• Ranokršćanska crkva, GataRanokršćanska crkva, Gata
• Šesterokutna krstionica, GataŠeste...
Ranokršćanska crkvaRanokršćanska crkva u Gatimau Gatima
Šesterokutna krstionicaŠesterokutna krstionica uu
GatimaGatima
Crkva Sv. Ivana krstitelja - GataCrkva Sv. Ivana krstitelja - Gata
Popi glagoljašiPopi glagoljaši • Stanovnici Poljica suStanovnici Poljica su
Hrvati i svoj jezikHrvati i svoj jezik
oduvije...
• PrikoPriko, na ušću, na ušću
Cetine, saCetine, sa
starohrvatskomstarohrvatskom
crkvom Sv.crkvom Sv.
PetraPetra ii
glagol...
Župna Crkva Sv. Mihovila -Župna Crkva Sv. Mihovila -
OmišOmiš
• Crkvu suCrkvu su
sagradili mjesnisagradili mjesni
graditel...
Tvrđava MirabelaTvrđava Mirabela
PeovicaPeovica
• Najviša utvrdaNajviša utvrda
srednjovjekovnog dijelasrednjovjekovnog dij...
Tvrđava Fortica -Tvrđava Fortica -
StarigradStarigrad
• Nalazi se naNalazi se na
samom vrhusamom vrhu
omiške Dinare.omiške...
Književnost PoljicaKnjiževnost Poljica
Književnost PoljicaKnjiževnost Poljica
• ANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himneANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himne
Lijepa...
Drago IvaniševićDrago Ivanišević
• SSin Poljičana, rođen uin Poljičana, rođen u
Trstu 1907. godineTrstu 1907. godine..
• H...
Drago IvaniševićDrago Ivanišević -- Moj didMoj did
• MOJ DIDMOJ DID
Moj se did sa zvizdom družija,Moj se did sa zvizdom dr...
Nikola MilićevićNikola Milićević • RRođen je u Zvečnju 1922.ođen je u Zvečnju 1922.
godinegodine..
• PPjesnik, prevoditelj...
Josip PupačićJosip Pupačić
• Slime, 1928. - Krk, 1971.Slime, 1928. - Krk, 1971.,,
• pjesnik i esejist, pripadnikpjesnik i ...
MoreMore
• i gledam more gdje se k meni penjei gledam more gdje se k meni penje
i slušam more d o b r o j u t r o velii sl...
Tri moja brataTri moja brata
• Velik dio PupačićeveVelik dio Pupačićeve
lirike inspiriran jelirike inspiriran je
tragikom ...
Moj križ svejedno goriMoj križ svejedno gori
• Evo me moj svijete, na raskršću iEvo me moj svijete, na raskršću i
Tvom i m...
Jure KaštelanJure Kaštelan
 Dana 18. prosincaDana 18. prosinca
1919. godine, u1919. godine, u
Zakučcu pokrajZakučcu pokra...
Jure KaštelanJure Kaštelan
• Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih kažem,Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih...
San u kamenuSan u kamenuSamo sunce, sunce, sunceSamo sunce, sunce, sunce
i galebovi svrate u letui galebovi svrate u letu
...
Ako sam valAko sam val
Ako sam val u ovom moruAko sam val u ovom moru
Što se nikad ne umaraŠto se nikad ne umara
Zar sam ž...
Proslava Dana Poljica - GataProslava Dana Poljica - Gata
Autori prezentacije:Autori prezentacije:
nastavnici i učenici ŠPUD-anastavnici i učenici ŠPUD-a
NASTAVNICI:NASTAVNICI:
• S...
of 94

Poljičko-omiški kraj u prošlosti i danas

Prezentacija je sastavni dio primjera iz prakse objavljenog na Hrvatskom povijesnom portalu:
Published on: Mar 4, 2016
Published in: Education      
Source: www.slideshare.net


Transcripts - Poljičko-omiški kraj u prošlosti i danas

  • 1. POLJIČKO - OMIŠKI KRAJ UPOLJIČKO - OMIŠKI KRAJ U PROŠLOSTI I DANASPROŠLOSTI I DANAS Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, ZagrebŠkola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb PROJEKT U POVODU OBILJEŽAVANJA DANAPROJEKT U POVODU OBILJEŽAVANJA DANA POLJICA, travanj - svibanj 2011.POLJICA, travanj - svibanj 2011. Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić Marinković, prof.Prezentaciju pripremila: Smiljana Lazić Marinković, prof.
  • 2. Poljička kneževinaPoljička kneževina (knežija) - republika(knežija) - republika PROŠLOSTPROŠLOST
  • 3. Poljička kneževina - republikaPoljička kneževina - republika • Poljička kneževinaPoljička kneževina ((knežijaknežija) ili) ili republikarepublika, bila je, bila je smještena u trokutu: Split – Omiš – Trilj, na brdovitom ismještena u trokutu: Split – Omiš – Trilj, na brdovitom i teško pristupačnom prostoru planine Mosor i njegovihteško pristupačnom prostoru planine Mosor i njegovih padina prema sjeveru, istočno od Splita između ušćapadina prema sjeveru, istočno od Splita između ušća Žrnovnice i rijeke Cetine koja se proteže prema jugu doŽrnovnice i rijeke Cetine koja se proteže prema jugu do Jadranskog mora.Jadranskog mora. • Bila je autonomna seljačka zajednica pod različitimBila je autonomna seljačka zajednica pod različitim vrhovništvima: hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskihvrhovništvima: hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskih kraljeva, Venecije, Turskog Carstva, Francuske ikraljeva, Venecije, Turskog Carstva, Francuske i Austrije, ali uvijek s priznatim posebnim ustrojstvom.Austrije, ali uvijek s priznatim posebnim ustrojstvom. • Autonomnu Poljičku kneževinu srušili su 1807.Autonomnu Poljičku kneževinu srušili su 1807. Francuzi – Napoleonov maršal Marmont.Francuzi – Napoleonov maršal Marmont. • Na teritoriju drevnih Poljica danas su ustrojene jediniceNa teritoriju drevnih Poljica danas su ustrojene jedinice lokalne samouprave: Grad Omiš, Općina Dugi Rat,lokalne samouprave: Grad Omiš, Općina Dugi Rat, Općina Podstrana i Grad Split.Općina Podstrana i Grad Split.
  • 4. Poljička kneževina - prostorPoljička kneževina - prostor  Podjela Poljica: Gornja Poljica, Srednja Poljica i Donja Poljica.Podjela Poljica: Gornja Poljica, Srednja Poljica i Donja Poljica.
  • 5. Poljička kneževina - katuniPoljička kneževina - katuni  Na području Poljičke kneževine nije bilo gradskih naselja već se onoNa području Poljičke kneževine nije bilo gradskih naselja već se ono dijelilo nadijelilo na tri plemenatri plemena ((bratstvabratstva): Tješimiriće, Limiće i Kremenikane.): Tješimiriće, Limiće i Kremenikane.  Svako pleme se dijelilo naSvako pleme se dijelilo na selasela ii katune:katune: ukupno 12 katuna i 20 selaukupno 12 katuna i 20 sela..
  • 6. Društvo PoljičkeDruštvo Poljičke kneževinekneževine • Poljička kneževina bila jePoljička kneževina bila je seljačka republika.seljačka republika. • Društvo PoljičkeDruštvo Poljičke kneževinekneževine bilo je raslojenobilo je raslojeno na:na:  didićedidiće ii vlasteličićevlasteličiće –– povlašteno stanovništvo, ipovlašteno stanovništvo, i  kmetiće i vlašićekmetiće i vlašiće –– nepovlašteno, ali slobodnonepovlašteno, ali slobodno stanovništvo.stanovništvo. • Na čelu Poljičke kneževineNa čelu Poljičke kneževine bio jebio je knezknez, koji je biran iz, koji je biran iz redova didića i vlasteličića.redova didića i vlasteličića.
  • 7. Muzej Poljica u GatimaMuzej Poljica u Gatima • Muzej Poljica,Muzej Poljica, s nizoms nizom zanimljivih izložaka, podsijećazanimljivih izložaka, podsijeća na davne dane poljičkena davne dane poljičke autonomije.autonomije. • Otvoren je 04. svibnja 1974.Otvoren je 04. svibnja 1974. Svrha mu je da sačuva tradiciju iSvrha mu je da sačuva tradiciju i sjećanje na prošlost.sjećanje na prošlost. • U izložbenoj prostoriji nalazi seU izložbenoj prostoriji nalazi se veliki zidni mozaik, radveliki zidni mozaik, rad akademskog kipara i slikaraakademskog kipara i slikara Joke Kneževića (složen 1981.).Joke Kneževića (složen 1981.). • MozaikMozaik je komponiran kaoje komponiran kao triptih, a u središnjem dijelu jetriptih, a u središnjem dijelu je prikazanoprikazano biranje poljičkogbiranje poljičkog knezakneza..
  • 8. Izbor knezaIzbor kneza • 1.1. Prvi zakon poljički jest,Prvi zakon poljički jest, vazimativazimati knezakneza od gospodina,od gospodina, ki je gospodinu viran, a Poljicinki je gospodinu viran, a Poljicin ugodan. A zakon ga je dougodan. A zakon ga je do godišća obirati tri krat...godišća obirati tri krat... • 3.3. I polag kneza imaju bitiI polag kneza imaju biti tritri sucisuci zakletveni o-trih plemen:zakletveni o-trih plemen: jedno od Tišemiri, drugi odjedno od Tišemiri, drugi od Limić, a treto Kremeničani. ILimić, a treto Kremeničani. I oni se dostaju, kada i knez ioni se dostaju, kada i knez i prominuju.prominuju. • 11.11. I zakon je da stavi općinaI zakon je da stavi općina poljičkapoljička tri prakaraturatri prakaratura od triod tri plemena, po jedan od svakogaplemena, po jedan od svakoga plemena, kao i suce, naplemena, kao i suce, na godišće da oni otežu općenagodišće da oni otežu općena dugovanja.dugovanja.  (Iz Poljičkog statuta 1440.)(Iz Poljičkog statuta 1440.)  Prikaz izbora kneza,Prikaz izbora kneza, MuzejMuzej Poljica u Gatima.Poljica u Gatima.
  • 9. Izbor knezaIzbor kneza • Velikog kneza birali su odabrani katunari između sebe, njihVelikog kneza birali su odabrani katunari između sebe, njih dvanaestorica. Biralo se bacanjem kamenčića na kumparane.dvanaestorica. Biralo se bacanjem kamenčića na kumparane. Svaki od njih stavio bi svoj kaputSvaki od njih stavio bi svoj kaput - kumparan ispred sebe. Onaj- kumparan ispred sebe. Onaj na čiji kaput bi palo najviše kamenčića bio je novi Veliki knez.na čiji kaput bi palo najviše kamenčića bio je novi Veliki knez. • Takav izbor, koji je bio prožet demokratičnošću, neposrednimTakav izbor, koji je bio prožet demokratičnošću, neposrednim odlučivanjem naroda, bio je jedini u Europi u to dobaodlučivanjem naroda, bio je jedini u Europi u to doba.. • Knez je biran na razdoblje od godinu dana, nakon čega jeKnez je biran na razdoblje od godinu dana, nakon čega je mogao biti ponovo izabran. Prije izbora novogmogao biti ponovo izabran. Prije izbora novogaa kneza bio jekneza bio je običaj da se prošlogodišnji knez javno ispriča i zahvaliobičaj da se prošlogodišnji knez javno ispriča i zahvali Poljičanima na povjerenju. To je također jedinstvenPoljičanima na povjerenju. To je također jedinstvenii slučaj uslučaj u vladavini togvladavini togaa doba i pokazatelj velike odgovornosti koju jedoba i pokazatelj velike odgovornosti koju je knez imao prema narodu.knez imao prema narodu. • Poljički knezovi su stanovali u svojoj kući, a poslove obavljaliPoljički knezovi su stanovali u svojoj kući, a poslove obavljali na terenu. To je razlog zbog kojega su se mali i veliki pečat tena terenu. To je razlog zbog kojega su se mali i veliki pečat te dokumenti čuvali u škrinjici koja se predavala novome knezu.dokumenti čuvali u škrinjici koja se predavala novome knezu. Prije no što preda škrinjicu kančelir bi pregledao njen sadržaj.Prije no što preda škrinjicu kančelir bi pregledao njen sadržaj.
  • 10. Veliki knezVeliki knez • IzborIzbor Velikoga knezaVelikoga kneza odvijao se svake godine naodvijao se svake godine na blagdan Sv. Jurja, 23.blagdan Sv. Jurja, 23. travnja, na Gracu u Gatima,travnja, na Gracu u Gatima, u blizini crkvice Sv. Jurja,u blizini crkvice Sv. Jurja, poljičkog zaštitnika.poljičkog zaštitnika. • Poljica uzPoljica uz StatutStatut imajuimaju zastavuzastavu tete velikiveliki ii malimali pečatpečat velikoga kneza koji suvelikoga kneza koji su čuvani učuvani u poljičkoj škrinjici,poljičkoj škrinjici, koja se predavala velikomkoja se predavala velikom knezu nakon što bi bioknezu nakon što bi bio izabran.izabran.  Poljička škrinjica,Poljička škrinjica, MuzejMuzej Poljica u Gatima.Poljica u Gatima.
  • 11. Pečat poljičkoga društvaPečat poljičkoga društva • Najstariji poljičkiNajstariji poljički pečat na sebi jepečat na sebi je nosio likovenosio likove mladog mjeseca imladog mjeseca i zvijezde Danice.zvijezde Danice. • Novi poljički pečatNovi poljički pečat nosi lik Svetoganosi lik Svetoga Jure i natpis izJure i natpis iz 1500. godine:1500. godine: Sigillum s. GeorgiSigillum s. Georgi Provinciae PoglicoProvinciae Poglico PoglizePoglize (Pečat Sv.(Pečat Sv. Jure pokrajineJure pokrajine Poljica).Poljica). Veliki pečat  Mali pečat
  • 12. Poljička zastava izPoljička zastava iz 18. stoljeća18. stoljeća • Godine 1444. Poljica su,Godine 1444. Poljica su, zbog opasnosti odzbog opasnosti od Osmanlija, priznalaOsmanlija, priznala mletačko vrhovništvomletačko vrhovništvo.. • Poljičani su podPoljičani su pod mletačkom vlašćumletačkom vlašću uživali povlastice:uživali povlastice: upravljali su samostalno,upravljali su samostalno, imenovali su sudstvo,imenovali su sudstvo, nisu plaćali nikakavnisu plaćali nikakav namet, nisu davali ninamet, nisu davali ni vojnike ni mornare.vojnike ni mornare.  Poljička zastava iz 1796.Poljička zastava iz 1796. s prikazom lava Sv.s prikazom lava Sv. MarkaMarka i grbom mletačkei grbom mletačke obitelji Renier teobitelji Renier te inicijalima poljičkogainicijalima poljičkoga velikog kneza Matevelikog kneza Mate Kružičevića iKružičevića i potporučnika Nikolepotporučnika Nikole Barbarića.Barbarića.
  • 13. Poljički statutPoljički statut• Poljički statutPoljički statut –– kodekskodeks poljičkoga običajnog prava.poljičkoga običajnog prava. • Sinteza tradicionalnih i novihSinteza tradicionalnih i novih pravnih načela.pravnih načela. • Unutarnje uređenje, društveno-Unutarnje uređenje, društveno- gospodarski odnosi, normegospodarski odnosi, norme ponašanja, bili su definiraniponašanja, bili su definirani Poljičkim statutom.Poljičkim statutom. • Izvornik nije sačuvan. NajstarijiIzvornik nije sačuvan. Najstariji sačuvani primjerak datira se nasačuvani primjerak datira se na kraj 15. i početak 16. stoljeća ikraj 15. i početak 16. stoljeća i bio je okosnica svim ostalimbio je okosnica svim ostalim prijepisima.prijepisima. • Osnovni tekst Statuta više putaOsnovni tekst Statuta više puta je dopunjavan novimje dopunjavan novim odredbama, a najviše tijekomodredbama, a najviše tijekom 17. stoljeća.17. stoljeća.  Prijepis Poljičkog statuta izPrijepis Poljičkog statuta iz 1762., vlasništvo Mate Bilića iz1762., vlasništvo Mate Bilića iz Donjega DocaDonjega Doca.
  • 14. Poljički statutPoljički statut  Nekoliko prijepisa Poljičkog statuta.Nekoliko prijepisa Poljičkog statuta.  Najstarija redakcijaNajstarija redakcija potječe izpotječe iz 1440.1440.  Pisan jePisan je bosančicombosančicom - hrvatskom ćirilicom.- hrvatskom ćirilicom.
  • 15. Poljički par u narodnoj nošnjiPoljički par u narodnoj nošnji • PoljičaniPoljičani su ponosnisu ponosni gorštaci, ljudi priprostagorštaci, ljudi priprosta i čestita duha, ljudii čestita duha, ljudi časti i poštenja.časti i poštenja. • Svoju Kneževinu –Svoju Kneževinu – Knežiju Poljičani su sKnežiju Poljičani su s ponosom zvaliponosom zvali PočtovanomPočtovanom općinomopćinom iliili žžupom.upom.  Poljički par saPoljički par sa Statutom ispredStatutom ispred Muzeja Poljica uMuzeja Poljica u Gatima.Gatima.
  • 16. Mila GojsalićMila Gojsalić • Mila GojsalićMila Gojsalić, opjevana, opjevana heroina iz Poljicaheroina iz Poljica,, podrijetlom je iz sela Kostanjapodrijetlom je iz sela Kostanja u kojem i danas žive Gojsalići.u kojem i danas žive Gojsalići. • Bila je vrlo mlada u trenutkuBila je vrlo mlada u trenutku herojske smrti. Živjela je uherojske smrti. Živjela je u vrijeme poraza na Mohaču i uvrijeme poraza na Mohaču i u vrijeme tragičnog stradanjavrijeme tragičnog stradanja hrvatskoga plemstva.hrvatskoga plemstva. • Mila Gojsalić je 1530.,Mila Gojsalić je 1530., oskvrnutog djevičanstvaoskvrnutog djevičanstva nakon noći provedene unakon noći provedene u turskom čadoru, umjestoturskom čadoru, umjesto života u sramoti i laži izabralaživota u sramoti i laži izabrala smrt. Pred zoru je u zrak diglasmrt. Pred zoru je u zrak digla burutanu i u smrt odvelaburutanu i u smrt odvela vojskovođu Ahmed-pašu ivojskovođu Ahmed-pašu i čitav turski vojni logor.čitav turski vojni logor.  Meštrovićev spomenik MiliMeštrovićev spomenik Mili GojsalićGojsalić
  • 17. Mila GojsalićMila Gojsalić • O Mili Gojsalić,O Mili Gojsalić, spasiteljici svojih Gataspasiteljici svojih Gata i čitave Poljičkei čitave Poljičke krajine, nema stvarnihkrajine, nema stvarnih arhivskih potvrda, aliarhivskih potvrda, ali postoji bogatapostoji bogata dokumentacija udokumentacija u narodnom pamćenju.narodnom pamćenju. • Opjevao ju je AugustOpjevao ju je August Šenoa, operu o njojŠenoa, operu o njoj skladao je Jakovskladao je Jakov Gotovac, a njezin likGotovac, a njezin lik isklesao je Ivanisklesao je Ivan Meštrović.Meštrović.  Milia Gojsalić, na hridiMilia Gojsalić, na hridi poviše Zakučca, bdijepoviše Zakučca, bdije nad kanjonom Cetine inad kanjonom Cetine i Omišom.Omišom.
  • 18. Gata – centar Poljičke republikeGata – centar Poljičke republike • GataGata su malo mjesto smješteno u samomesu malo mjesto smješteno u samome srcu Poljica.srcu Poljica. • Nalazi se ispod planine Mosor, nedaleko od rijeke Cetine, a od grada OmišaNalazi se ispod planine Mosor, nedaleko od rijeke Cetine, a od grada Omiša udaljeno je 6 kilometara.udaljeno je 6 kilometara. • Gata su u svojoj povijesti imala značajnu ulogu u Srednjoj Dalmaciji. Bila suGata su u svojoj povijesti imala značajnu ulogu u Srednjoj Dalmaciji. Bila su glavni centar Poljičke Republikeglavni centar Poljičke Republike.. • Najstrašniji dan u povijesti Poljica dogodio se u Drugome svjetskom ratuNajstrašniji dan u povijesti Poljica dogodio se u Drugome svjetskom ratu kada su četnici napali i masakrirali nedužne ljude u selu.kada su četnici napali i masakrirali nedužne ljude u selu. • Pokolj u GatimaPokolj u Gatima naziv je koji se koristi za masovna ubojstva žiteljanaziv je koji se koristi za masovna ubojstva žitelja poljičkog sela Gata počinjenapoljičkog sela Gata počinjena 01. i 02. listopada 1942.01. i 02. listopada 1942. • Pokolj je počinila četnička formacija Mane Rokvića, čije su snage bile dioPokolj je počinila četnička formacija Mane Rokvića, čije su snage bile dio Dinarske četničke divizijeDinarske četničke divizije, a uz logističku podršku talijanske divizije, a uz logističku podršku talijanske divizije SassariSassari.. • Pokolj je izveden u znak odmazde zbog podrške koje su žitelji Gata iPokolj je izveden u znak odmazde zbog podrške koje su žitelji Gata i obližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protivobližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protiv Talijana.Talijana. • Sela su u potpunosti opljačkana i spaljena, a gotovo svi od žitelja koji nisuSela su u potpunosti opljačkana i spaljena, a gotovo svi od žitelja koji nisu uspjeli pobjeći ubijeni su.uspjeli pobjeći ubijeni su. • Prema različitim podacima, ubijeno je 95 osoba (od kojih osmero djece).Prema različitim podacima, ubijeno je 95 osoba (od kojih osmero djece). • Gata danas administrativno pripadaju gradu Omišu.Gata danas administrativno pripadaju gradu Omišu.
  • 19. Omiški distrikt –Omiški distrikt – Omiško kneštvoOmiško kneštvo
  • 20. Omiški distrikt -Omiški distrikt - Omiško kneštvoOmiško kneštvo • Omiški distrikt (OmiškoOmiški distrikt (Omiško kneštvo)kneštvo), ograničeni, ograničeni teritorij pod upravomteritorij pod upravom omiškogaomiškoga kneza-kneza- kaštelanakaštelana.. • Zbog svojegaZbog svojega geografskog položajageografskog položaja OmišOmiš je bio važna točkaje bio važna točka na razmeđi zaleđa i mora.na razmeđi zaleđa i mora. • Bio je pod različitimBio je pod različitim vrhovništvima: hrvatskihvrhovništvima: hrvatskih plemičkih porodica,plemičkih porodica, hrvatsko-ugarskihhrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskihkraljeva, bosanskih kraljeva, Venecije ikraljeva, Venecije i Austrije, ali uvijek sAustrije, ali uvijek s priznatim posebnimpriznatim posebnim ustrojstvom.ustrojstvom. • Od 1444.-1797. Omiš jeOd 1444.-1797. Omiš je pod mletačkom, a potompod mletačkom, a potom pod austrijskom upravom.pod austrijskom upravom.
  • 21. Omiški gusariOmiški gusari • U srednjem vijeku, tijekom XII. i XIII. stoljeća, gradom suU srednjem vijeku, tijekom XII. i XIII. stoljeća, gradom su vladalivladali knezovi Kačićiknezovi Kačići koji su dopuštali gusarenje omiškihkoji su dopuštali gusarenje omiških gusara.gusara. • To je bio povod za učestale ratove te sklapanje sporazuma,To je bio povod za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnukoji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu.plovidbu. • Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka paMedutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su protiv njih povedena i dva križarska rata.su protiv njih povedena i dva križarska rata. • Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papaPrvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine, a radi napada na križare koji suHonorije III. 1221. godine, a radi napada na križare koji su plovili prema Palestini.plovili prema Palestini. • Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286.Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića ii 1287. godine, a označio je kraj moći knezova Kačića i njihove vladavine u gradu Omišu.njihove vladavine u gradu Omišu.
  • 22. Omiška strijelaOmiška strijela • Omiški gusariOmiški gusari koristilikoristili susu brodove nabrodove na vesla,vesla, omiškeomiške strijelestrijele.. • Jedna odJedna od najvažnijihnajvažnijih karakteristikakarakteristika omiškihomiških strijela bila jestrijela bila je plitki gazplitki gaz kojikoji im jeim je omogućavaoomogućavao brzubrzu pokretljivostpokretljivost..
  • 23. Omiški gusariOmiški gusari • Omiški gusari su koristili brodove na vesla ,Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiškeomiške strijelestrijele,, odličnih karakteristikaodličnih karakteristika.. • Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela bila jeJedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela bila je plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivostplitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost,, a istoa isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, utako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti.slučaju opasnosti. • UU koritu rijeke Cetinekoritu rijeke Cetine,, na samom ulazu u more,na samom ulazu u more, oomiškimiški su gusari sagradili podvodni zid koji je bio neobičnosu gusari sagradili podvodni zid koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (važan. Taj podvodni zid (MostinaMostina) nije) nije sese vidio glede jevidio glede je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je biobio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoritiprilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukalilancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali,, ako bi ih pokušali slijediti.ako bi ih pokušali slijediti.
  • 24. Omiški gusariOmiški gusari • Gusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđaveGusarsku povijest zorno predočuju gradske tvrđave:: Mirabella (Mirabella (PeovicaPeovica) i Starigrad () i Starigrad (ForticaFortica).). • S Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeliS Peovice se može vidjeti cijeli Omiš, a s Fortice cijeli Brački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica iBrački kanal, otoke Brač, Hvar i Šoltu, Srednja Poljica i ušće rijeke Cetine. Za gusarenje to je bilo važnoušće rijeke Cetine. Za gusarenje to je bilo važno jerjer se sse s jednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnujednoga mjesta moglo nadzirati veliko područje na kopnu i morui moru.. • Omiški gusari su napadali na papinske galije i trgovačkeOmiški gusari su napadali na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,...brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,...
  • 25. OmišOmiš 1830.1830.  F. Karacszay, Veduta Omiša, oko 1830.
  • 26. Omiška dukala - 1579.Omiška dukala - 1579. • GodineGodine 1315. knez Juraj II.1315. knez Juraj II. Šubić izdao je OmišanimaŠubić izdao je Omišanima privilegij kojim regulira uređenje zajednice na čelu saprivilegij kojim regulira uređenje zajednice na čelu sa knezomknezom iliili kapetanom.kapetanom. • 1444. Omišom i Poljicima zavladala je Venecija.1444. Omišom i Poljicima zavladala je Venecija. • 1573.Omišanima su ograničene dotadašnje privilegije.1573.Omišanima su ograničene dotadašnje privilegije. • GodineGodine 1579.1579. općinski su poslanici uspjeli u Senatuopćinski su poslanici uspjeli u Senatu potvrditi prijašnji privilegij, što je ovjekovječenopotvrditi prijašnji privilegij, što je ovjekovječeno Omiškom dukalom.Omiškom dukalom. • Ova je povelja, osim ekonomske važnosti za Omiš,Ova je povelja, osim ekonomske važnosti za Omiš, jedan od najstarijih primjera portretne minijature ujedan od najstarijih primjera portretne minijature u Hrvatskoj.Hrvatskoj. • Povelja je oslikanaPovelja je oslikana likovima Ivana Primojevića i Vickalikovima Ivana Primojevića i Vicka DeškovićaDeškovića, općinskih poslanika u Senatu., općinskih poslanika u Senatu.
  • 27. Omiška dukalaOmiška dukala
  • 28. Poljičko - Omiški krajPoljičko - Omiški kraj PREPOZNATLJIVOSTPREPOZNATLJIVOST
  • 29. Poljica - nazivPoljica - naziv • PoljicaPoljica u osnovi imau osnovi ima imenicuimenicu poljapolja sa značenjemsa značenjem ravno zemljište, ravnica,ravno zemljište, ravnica, pogodna za obradu ipogodna za obradu i proizvodnju hraneproizvodnju hrane • Upravo na dalmatinskom,Upravo na dalmatinskom, izrazito brdovitom dijeluizrazito brdovitom dijelu Hrvatske, gdje postoje poljaHrvatske, gdje postoje polja u kršu, karakteristične suu kršu, karakteristične su male površine plodnemale površine plodne zemlje (zemlje (pasikepasike), koje su), koje su ograđene suhozidinamaograđene suhozidinama koje sprečavaju spiranjekoje sprečavaju spiranje plitkog površinskog tla, tzv.plitkog površinskog tla, tzv. krajolik zatvorenih polja.krajolik zatvorenih polja.  Vrtovi u kamenjaru: vinovaVrtovi u kamenjaru: vinova loza i maslina,loza i maslina, Blato naBlato na CetiniCetini
  • 30. Terase polja uTerase polja u PoljicimaPoljicima • Glavna zanimanjaGlavna zanimanja stanovništva bila sustanovništva bila su poljodjelstvo ipoljodjelstvo i stočarstvostočarstvo.. • NaNa terasama poljaterasama polja uu blizini kuća Poljičani sublizini kuća Poljičani su uzgajali gotovo sve:uzgajali gotovo sve: pšenicu, pir, raž, bob,pšenicu, pir, raž, bob, leću, slanutak, kukuruz,leću, slanutak, kukuruz, krumpir, duhan, češnjak,krumpir, duhan, češnjak, ljutiku, kupus i raštiku, aljutiku, kupus i raštiku, a od voća bajame, smokve,od voća bajame, smokve, trešnje i breskve.trešnje i breskve.  Terase polja u PoljicimaTerase polja u Poljicima
  • 31. EkstenzivnoEkstenzivno stočarstvostočarstvo • UU Poljičkim katunimaPoljičkim katunima stoku sitnog zuba uzgajalestoku sitnog zuba uzgajale su sve obitelji i vodile nasu sve obitelji i vodile na ispašu u blizini sela, naispašu u blizini sela, na zajedničkim seoskim ilizajedničkim seoskim ili općinskim površinama.općinskim površinama. • U svakoj kući u Poljicin, ‘diU svakoj kući u Poljicin, ‘di više, ‘di manje, vidi seviše, ‘di manje, vidi se ovoga ili onoga blaga...ovoga ili onoga blaga... Obično svak pazi svojeObično svak pazi svoje blago... Sva čeljad, kojablago... Sva čeljad, koja pazi blago, zove sepazi blago, zove se čoban... (čoban... (FraneFrane IvaniševićIvanišević).).  Stado kraj Novih SelaStado kraj Novih Sela
  • 32. Vršidba na gumnuVršidba na gumnu • Žito se vršilo naŽito se vršilo na gumnugumnu u bliziniu blizini kuća. Po nekolikokuća. Po nekoliko kuća koristilo jekuća koristilo je isto gumno.isto gumno. • Gumno (guvno)Gumno (guvno) je zaravnjenije zaravnjeni prostor kružnogprostor kružnog oblika soblika s podlogom odpodlogom od nabijene zemlje ilinabijene zemlje ili od kamenihod kamenih ploča.ploča.  Vršidba naVršidba na gumnu,gumnu, Blato naBlato na CetiniCetini
  • 33. SoparnikSoparnik ((zeljenikzeljenik,, uljenakuljenak,, prisna)prisna) • Staro jeloStaro jelo soparniksoparnik datira još iz vremena prije Turaka, a pripremali su ga udatira još iz vremena prije Turaka, a pripremali su ga u dalmatinskim Poljicama. Izvorno se priprema na okruglim drvenim pločama idalmatinskim Poljicama. Izvorno se priprema na okruglim drvenim pločama i peče na kominu.peče na kominu. • Soparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje su svakomSoparnik je jednostavno jelo pripremljeno od namirnica koje su svakom domaćinstvu bile dostupne: brašno, blitva, crveni luk -domaćinstvu bile dostupne: brašno, blitva, crveni luk - kapulakapula, maslinovo, maslinovo ulje, češnjak i najjednostavnije tijesto.ulje, češnjak i najjednostavnije tijesto. • Poljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobaraPoljički soparnik uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike HrvatskeRepublike Hrvatske • Soparnik je u prošlosti bioSoparnik je u prošlosti bio posnoposno,, soparnosoparno -- suhoparno jelosuhoparno jelo, koje se, koje se pripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnjpripremalo u dane posta, Veliki petak, Badnjakak i uoči blagdana Svih Svetih.i uoči blagdana Svih Svetih. • Međutim pripremao se i za težake, za počastiti gosta i prijatelja, a danas gaMeđutim pripremao se i za težake, za počastiti gosta i prijatelja, a danas ga Poljičani nude u svečanim prigodamaPoljičani nude u svečanim prigodama,, pa je soparnik postao znak i simbolpa je soparnik postao znak i simbol stare Poljičke republikestare Poljičke republike.. • Soparnik se priprema i na prostorima koje su Poljičani dobili za zasluge uSoparnik se priprema i na prostorima koje su Poljičani dobili za zasluge u borbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjskeborbama protiv Turaka i naselili ih poslije njihova odlaska (dijelovi Sinjske krajine), a tu tradiciju su prenijele i žene iz Poljica koje su udajom otišle ukrajine), a tu tradiciju su prenijele i žene iz Poljica koje su udajom otišle u druga sela, pa se soparnik priprema, primjerice, i u Brelima.druga sela, pa se soparnik priprema, primjerice, i u Brelima.
  • 34. SoparnikSoparnik  Priprema se naPriprema se na sinijisiniji (okruglom(okruglom stoliću). Razvukustoliću). Razvuku se dvije korese dvije kore tijesta, nadjenutijesta, nadjenu sjeckanom blitvomsjeckanom blitvom i crvenim lukom ii crvenim lukom i peku na kominupeku na kominu pod žeravom ipod žeravom i pepelom. Ispečenipepelom. Ispečeni soparnik premažesoparnik premaže se maslinovimse maslinovim uljem i češnjakom.uljem i češnjakom.  Soparnik,Soparnik, Blato naBlato na CetiniCetini
  • 35. OgnjišteOgnjište • U bronzinu navišenomU bronzinu navišenom na komoštre kuhale suna komoštre kuhale su se sočivice (bob,se sočivice (bob, slanutak, leća, grah),slanutak, leća, grah), mišanca (divlje zelje),mišanca (divlje zelje), raštika (rašćika), puraraštika (rašćika), pura (kukuruzna kaša), a za(kukuruzna kaša), a za božićni ručak kiselibožićni ručak kiseli kupus sa suhim i svježimkupus sa suhim i svježim mesom.mesom.  Kuhanje na ognjištu:Kuhanje na ognjištu: bronzin navišen nabronzin navišen na komoštrekomoštre
  • 36. Granice PoljicaGranice Poljica • Granice PoljicaGranice Poljica prirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinomprirodno su određene dvjema tekućicama: Cetinom i Žrnovnicom, te morskom obalom,i Žrnovnicom, te morskom obalom, • protežu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Žrnovnice kodprotežu se od ušća Cetine kod Omiša do ušća Žrnovnice kod Stobreča (dio granice vezan uz morsku obalu),Stobreča (dio granice vezan uz morsku obalu), • od Žrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.od Žrnovnice preko planine do Trilja, te natrag uz Cetinu do ušća.
  • 37. Duga povijest Poljica nema velikih junaštava iDuga povijest Poljica nema velikih junaštava i sukoba.sukoba. Stabilnost granica odraz je poljičke mudrostiStabilnost granica odraz je poljičke mudrosti u pobjeđivanju sporova i sukoba sau pobjeđivanju sporova i sukoba sa susjedstvom.susjedstvom. Stabilnost granicaStabilnost granica
  • 38. Cetina
  • 39. CetinaCetina • Rijeka CetinaRijeka Cetina izvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadranskoizvire u podnožju Dinare, kod Vrlike. U Jadransko more utječe kod Omiša. Duga je 100,5 km.more utječe kod Omiša. Duga je 100,5 km. • U gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetnoU gornjem toku, kraj Hrvaca i Sinja, nalazi se umjetno PeručkoPeručko jezerojezero.. • Nizvodno od Trilja Cetina stvaraNizvodno od Trilja Cetina stvara kanjonsku dolinukanjonsku dolinu, a u donjem, a u donjem toku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.toku vodopade Veliku i Malu Gubavicu.
  • 40. Peručko jezeroPeručko jezero• Peručko jezero jePeručko jezero je umjetna akumulacijaumjetna akumulacija nastala izgradnjom branenastala izgradnjom brane Peruča na rijeci Cetini.Peruča na rijeci Cetini. Izgradnjom braneIzgradnjom brane regulirana je sezonaregulirana je sezona poplava za Hrvatačkopoplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, tepolje i Sinjsko polje, te rad hidroelektranarad hidroelektrana Peruča, ĐalePeruča, Đale,, ZakučacZakučac ii Kraljevac.Kraljevac. • HidroelektraneHidroelektrane ZakučacZakučac ii Kraljevac električnomKraljevac električnom energijom opskrbljujuenergijom opskrbljuju Omiš i njegovo šireOmiš i njegovo šire područje.područje. • Ribolov je razvijen, aliRibolov je razvijen, ali samo za sportske isamo za sportske i rekreacijske svrhe.rekreacijske svrhe.
  • 41. Kanjon CetineKanjon Cetine • Cetinjski dubokiCetinjski duboki kanjon je vjerojatnokanjon je vjerojatno najpoznatiji ponajpoznatiji po njemačkom filmunjemačkom filmu "Winnetou". Prizor iz"Winnetou". Prizor iz filma je snimljen kodfilma je snimljen kod "Tisnih stina" gdje je"Tisnih stina" gdje je kanjon rijeke jakokanjon rijeke jako uzak.uzak.  Kanjon CetineKanjon Cetine između Blata iizmeđu Blata i Zadvarja.Zadvarja.
  • 42. Rafting na CetiniRafting na Cetini• RaftingRafting na Cetini trajena Cetini traje između 3 i 4 sata, na 9 kmizmeđu 3 i 4 sata, na 9 km dugom dijelu rijeke, oddugom dijelu rijeke, od sela Penšići do restoranasela Penšići do restorana Radmanove mlinice,Radmanove mlinice, ukupnog pada 45 metara.ukupnog pada 45 metara. • Raftingom u kanjonuRaftingom u kanjonu rijeke Cetine susrećete serijeke Cetine susrećete se i upoznajete s umjerenim ii upoznajete s umjerenim i laganim brzacima,laganim brzacima, dubokim mirnim jezerima,dubokim mirnim jezerima, raskošnim pogledom naraskošnim pogledom na obale obrasle bujnomobale obrasle bujnom vegetacijom koja navegetacijom koja na nekoliko mjesta tvorinekoliko mjesta tvori tunele od isprepletenihtunele od isprepletenih grana, impresivnimgrana, impresivnim stijenama, spiljama...stijenama, spiljama...
  • 43. Omiš na ušću CetineOmiš na ušću Cetine
  • 44. Obala • Morska obala najčešće je šljunkovita, a na ušću Žrnovnice i pjeskovita. • Obala je uglavnom niska, a samo na dva lokaliteta strmo pada prema moru: ispod brda Veliki Mutogras i istočno od Omiša. • Obala Podstrane slabo je razvedena. • Jedina izrazitija uvala nalazi se na ušću Žrnovnice.
  • 45. Obala istočno od OmišaObala istočno od Omiša
  • 46. OObalabala zapadnozapadno od Omišaod Omiša
  • 47. PjeskariPjeskari • PjeskariPjeskari - brodovi- brodovi koju su bili građeni ikoju su bili građeni i opremljeni tako daopremljeni tako da su velikomsu velikom metalnom "žlicom"metalnom "žlicom" vadili pvadili piijesak sa dnajesak sa dna moramora i pohranjivalii pohranjivali ga u svoju utrobu.ga u svoju utrobu. • KasnijeKasnije susu gaga prodavaliprodavali, a koristio, a koristio se u građevinarstvu.se u građevinarstvu. • PPoznatioznati susu i Omiškii Omiški pjeskari.pjeskari.
  • 48. Dinarsko sredogorjeDinarsko sredogorje
  • 49. Mosor - nazivMosor - naziv• MosorMosor je složenica odje složenica od ilirskih riječiilirskih riječi molmol (brdo)(brdo) ii sorsor (izvor),(izvor), što bi značilošto bi značilo brdo-izvorbrdo-izvor.. • Prema nekimPrema nekim tumačenjima, današnjitumačenjima, današnji naziv potječe od latinskihnaziv potječe od latinskih riječiriječi mons d'ormons d'or (zlatna(zlatna planina).planina). • Mosor je drevnim Ilirima,Mosor je drevnim Ilirima, a zatim i Hrvatima davaoa zatim i Hrvatima davao sve nužno za život:sve nužno za život: pašnjake u planini tepašnjake u planini te vodu sa izvora Jadra.vodu sa izvora Jadra. • Doseljavanjem Hrvati suDoseljavanjem Hrvati su prihvatili ovo ime.prihvatili ovo ime.
  • 50. Mosor - geografska podjelaMosor - geografska podjela • MosorMosor je planina uje planina u DalmacijiDalmaciji. Proteže se uz more, na. Proteže se uz more, na potezu odpotezu od SplitaSplita dodo OmišaOmiša Najviši vrh jeNajviši vrh je Veliki KabalVeliki Kabal (1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je(1339 m), a jedan od posjećenijih vrhova je Vickov stupVickov stup (1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se(1325 m). Na vrhu Sveti Jure (1319 m) nalazi se istoimena rimokatolička kapelica.istoimena rimokatolička kapelica. • Usprkos tome što ga opravdano smatramo primorskomUsprkos tome što ga opravdano smatramo primorskom planinom, ne spušta se do mora, već između njegovihplaninom, ne spušta se do mora, već između njegovih južnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužinejužnih padina i Bračkog kanala stoji pravilna kosa dužine gotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m krozgotovo 30 km, širine svega 2 km a visine 400-800 m kroz koju protječe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvorilakoju protječe rijeka Cetina, koja je svojim tokom stvorila dvije planine:dvije planine: Poljičku planinu i Omišku Dinaru.
  • 51. 3CaCO Vapnenac, koji je sastavni dio Mosora, je sedimentna stijena koja je vrlo topljiva pod kemijskim utjecajem vode i ugljičnog dioksida. Zbog svoje topljivosti vapnenačke su stijene karakteristične za krški reljef. vapnenac
  • 52. Građa MosoraGrađa Mosora • Mosor je tipična zemljina boraMosor je tipična zemljina bora Zemljine bore nastaju podvlačenjem litosfernih ploča pod djelovanjem magme, gravitacije i topline.
  • 53. Životinjski i biljni svijet MosoraŽivotinjski i biljni svijet Mosora • Životinjski svijet :Životinjski svijet : čovječjačovječja ribicaribica - endemska mosorska- endemska mosorska gušterica, obični zelembač,gušterica, obični zelembač, siva gubavica,siva gubavica, pepeljastipepeljasti poskokposkok, šarulja, ljuta, šarulja, ljuta crnokapica, obični modraš,crnokapica, obični modraš, pjegava crvenkapica, šarapjegava crvenkapica, šara poljarica, bjelouška,poljarica, bjelouška, pjegavipjegavi daždvenjakdaždvenjak, šumski miš, puh,, šumski miš, puh, smeđasta rovka, zec, jazavac,smeđasta rovka, zec, jazavac, tvor, lisica, kuna, vuk, divljatvor, lisica, kuna, vuk, divlja svinja, muflon, divokoza,svinja, muflon, divokoza, jarebica kamenjarka, fazan,jarebica kamenjarka, fazan, gavran, sokol, jastreb igavran, sokol, jastreb i oraoorao zmijarzmijar.. • Biljni svijet :Biljni svijet : zelenikazelenika, trslja,, trslja, žukažuka,, mirta,mirta, smrikasmrika, busini,, busini, grab,grab, hrasthrast medunacmedunac, crni jasen,, crni jasen, maklen, rašeljika,maklen, rašeljika, smrdljika, drijen,smrdljika, drijen, bijeli grabbijeli grab, bijeli, bijeli jasen, tisa,jasen, tisa, gorskigorski javorjavor, mušmulica,, mušmulica, mokljavi likovac,mokljavi likovac, planinski brijest,planinski brijest, kaduljakadulja,, smiljesmilje ii pelin.pelin.
  • 54. Životinjski svijet MosoraŽivotinjski svijet Mosora • čovječja ribicačovječja ribica • pjegavi daždvenjakpjegavi daždvenjak • endemska mosorskaendemska mosorska guštericagušterica
  • 55. Hrast medunac Zelenika Bijeli grab Kadulja Biljni svijet MosoraBiljni svijet Mosora
  • 56. Staza Svetoga LeopoldaStaza Svetoga Leopolda • Poučna stazaPoučna staza kružnoga oblika, započinje ikružnoga oblika, započinje i završava u Zakučcu, a nalazi se na trasizavršava u Zakučcu, a nalazi se na trasi nekadašnjeg puta koji je povezivao Gata,nekadašnjeg puta koji je povezivao Gata, Zakučac i Brige.Zakučac i Brige. • Dužine je 2,6kmDužine je 2,6km, a na njoj su pomoću, a na njoj su pomoću postavljenih 10 informativno-edukativnih tablipostavljenih 10 informativno-edukativnih tabli prikazana prirodna i kulturna obilježja ovogaprikazana prirodna i kulturna obilježja ovoga krajakraja.. Uređeno jeUređeno je 11odmorišta te 5 vidikovaca11odmorišta te 5 vidikovaca.. • Za sve ostalo što se može vidjeti i pročitati naZa sve ostalo što se može vidjeti i pročitati na ovoj poučnoj stazi treba izdvojiti 2,5 sata kolikoovoj poučnoj stazi treba izdvojiti 2,5 sata koliko traje njen obilazak.traje njen obilazak.
  • 57. Staza Sv. Leopolda - MosorStaza Sv. Leopolda - Mosor
  • 58. Južna padina MosoraJužna padina Mosora
  • 59. Stanovništvo Demografski razvoj od početka prošloga stoljeća do današnjih dana 0 5000 10000 15000 20000 25000 1857. 1880. 1900. 1921. 1948. 1961. 1981. 2001. 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 Gornje Srednje Doljnje Doljnji Dolac Srijane Trnbusi Srinjine Tugare Kostanje Podstrana Dugi Rat Jesenice gornje(1072) srednje(6075) doljne(13659)
  • 60. Kretanje broja stanovništva Poljica odKretanje broja stanovništva Poljica od 1857. do 2001. godine1857. do 2001. godine 0 5000 10000 15000 20000 25000 1857. 1880. 1900. 1921. 1948. 1961. 1981. 2001.
  • 61. Kratka povijest stanovništvaKratka povijest stanovništva • Ukupan broj stanovnika Poljica kontinuiranoUkupan broj stanovnika Poljica kontinuirano rasteraste – od 1869. do 2001.– od 1869. do 2001. • Jedino se u poslijeratnom popisu 1948. javljaJedino se u poslijeratnom popisu 1948. javlja blagi pad stanovnika.blagi pad stanovnika. • 1969. obalna cesta (Omiš – Split), značajnije1969. obalna cesta (Omiš – Split), značajnije naseljavanje priobalja u Donjim Poljicama.naseljavanje priobalja u Donjim Poljicama. • Od 1971. Zagora poprima depopulacijsko, aOd 1971. Zagora poprima depopulacijsko, a priobalje imigracijsko obilježje.priobalje imigracijsko obilježje. • Prigorska naselja su gotovo u potpunostiPrigorska naselja su gotovo u potpunosti napuštena, a odlučujuće značenje za rastnapuštena, a odlučujuće značenje za rast stanovništva u priobalju zadobiva turizam.stanovništva u priobalju zadobiva turizam.
  • 62. Udio stanovništva Gornjih, Srednjih i DonjihUdio stanovništva Gornjih, Srednjih i Donjih Poljica 2001. godinePoljica 2001. godine gornje(1072) srednje(6075) doljne(13659)
  • 63. Prikaz broja stanovništva tri najveća mjestaPrikaz broja stanovništva tri najveća mjesta GGornjih,ornjih, SSrednjih irednjih i DDonjih Poljicaonjih Poljica 0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 Gornje Srednje Doljnje Doljnji Dolac Srijane Trnbusi Srinjine Tugare Kostanje Podstrana Dugi Rat Jesenice
  • 64. SuvremenaSuvremena kretanjakretanja stanovništvastanovništva • Karakteristika posljednje etape poljičkogaKarakteristika posljednje etape poljičkoga razvoja je okupljanje stanovnika u obalni pojasrazvoja je okupljanje stanovnika u obalni pojas (litoralizacija)(litoralizacija).. • Obalna transformacija i pomorska orijentacijaObalna transformacija i pomorska orijentacija danas smjenjuju izoliranost u prošlosti.danas smjenjuju izoliranost u prošlosti. • U planu je izgradnja Jadransko – jonskeU planu je izgradnja Jadransko – jonske autoceste, od Trsta do Iguomentise (Grčka), teautoceste, od Trsta do Iguomentise (Grčka), te će prometni položaj ovoga kraja bitiće prometni položaj ovoga kraja biti nezaobilazan.nezaobilazan.
  • 65. NaseljaNaselja • Sva su naselja slična:Sva su naselja slična: • Izdužena uz obalu,Izdužena uz obalu, • Zbijena uz prometnicu,Zbijena uz prometnicu, • Stare kamene ulice i ceste,Stare kamene ulice i ceste, • Mali trgovi s crkvama i školama,Mali trgovi s crkvama i školama, • Prastara polja i maslinici uPrastara polja i maslinici u blizini.blizini.
  • 66. OmišOmiš
  • 67. DućeDuće • Donja PoljicaDonja Poljica • Općina DugiOpćina Dugi Rat,Rat, • UkupnoUkupno stanovnika:stanovnika: 1.640,1.640, • ZbijenoZbijeno naselje podnonaselje podno Mosora,Mosora, izduženo uzizduženo uz obalu izmeđuobalu između Dugog Rata iDugog Rata i Omiša.Omiša.
  • 68. TurizamTurizam • MMiran odmoriran odmor • Planinarenje po MosoruPlaninarenje po Mosoru • Rafting na CetiniRafting na Cetini • Dani degustacije vinaDani degustacije vina
  • 69. TurizamTurizam • Idealno za one koji žele miran odmor. • Stjenovite i šljunčane plaže. • Nekoliko malih apartmana. • Nema noćnog života.
  • 70. Plaže i apartmaniPlaže i apartmani
  • 71. Kulturna baštinaKulturna baština • Ranokršćanska crkva, GataRanokršćanska crkva, Gata • Šesterokutna krstionica, GataŠesterokutna krstionica, Gata • Crkva Sv. Ivana, GataCrkva Sv. Ivana, Gata • Popi glagoljaši, GataPopi glagoljaši, Gata • Crkva Sv. Petra, Priko - OmišCrkva Sv. Petra, Priko - Omiš • Tvrđava Fortica, Starigrad - OmišTvrđava Fortica, Starigrad - Omiš • Tvrđava Mirabela Peovica, OmišTvrđava Mirabela Peovica, Omiš • Župna Crkva Sv. Mihovila, OmišŽupna Crkva Sv. Mihovila, Omiš
  • 72. Ranokršćanska crkvaRanokršćanska crkva u Gatimau Gatima
  • 73. Šesterokutna krstionicaŠesterokutna krstionica uu GatimaGatima
  • 74. Crkva Sv. Ivana krstitelja - GataCrkva Sv. Ivana krstitelja - Gata
  • 75. Popi glagoljašiPopi glagoljaši • Stanovnici Poljica suStanovnici Poljica su Hrvati i svoj jezikHrvati i svoj jezik oduvijek zovu:oduvijek zovu: hrvatskihrvatski.. Staro pučko pismo jeStaro pučko pismo je poljička bosančica,poljička bosančica, aa glagoljicuglagoljicu gaje narodnigaje narodni popovi glagoljaši, kojipopovi glagoljaši, koji stoljećima "glagoljajustoljećima "glagoljaju hrvatsku misu"hrvatsku misu" (Jure(Jure KaštelanKaštelan).).  Popima glagoljašimaPopima glagoljašima ii glagoljiciglagoljici kao temeljukao temelju hrvatske kulture, 1989.hrvatske kulture, 1989. podignut je spomenik upodignut je spomenik u Gatima, središtuGatima, središtu glagoljaških Poljica.glagoljaških Poljica.
  • 76. • PrikoPriko, na ušću, na ušću Cetine, saCetine, sa starohrvatskomstarohrvatskom crkvom Sv.crkvom Sv. PetraPetra ii glagoljaškimglagoljaškim sjemeništem, biosjemeništem, bio je kroz stoljećaje kroz stoljeća rasadišterasadište pismenosti ipismenosti i narodnoga duha.narodnoga duha. Crkva Sv. Petra - PrikoCrkva Sv. Petra - Priko
  • 77. Župna Crkva Sv. Mihovila -Župna Crkva Sv. Mihovila - OmišOmiš • Crkvu suCrkvu su sagradili mjesnisagradili mjesni graditeljigraditelji početkom XVII.početkom XVII. stoljeća, astoljeća, a objedinjujeobjedinjuje značajke gotike,značajke gotike, renesanse irenesanse i ranog barokaranog baroka.
  • 78. Tvrđava MirabelaTvrđava Mirabela PeovicaPeovica • Najviša utvrdaNajviša utvrda srednjovjekovnog dijelasrednjovjekovnog dijela grada Omiša.grada Omiša. • S tvrđave se pružaS tvrđave se pruža pogled na cijeli diopogled na cijeli dio staroga grada pa jestaroga grada pa je služila kao izvidnica.služila kao izvidnica.
  • 79. Tvrđava Fortica -Tvrđava Fortica - StarigradStarigrad • Nalazi se naNalazi se na samom vrhusamom vrhu omiške Dinare.omiške Dinare. • Svrha tvrđaveSvrha tvrđave bila je obrana odbila je obrana od neprijatelja, aneprijatelja, a prvenstveno jeprvenstveno je služila kaoslužila kao sklonište.sklonište.
  • 80. Književnost PoljicaKnjiževnost Poljica
  • 81. Književnost PoljicaKnjiževnost Poljica • ANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himneANTUN MIHANOVIĆ, autor hrvatske himne Lijepa naša (Horvatska domovinaLijepa naša (Horvatska domovina, 1835.), 1835.),, iiakoako je rođen u Zagrebu, podrijetlom je iz Poljicaje rođen u Zagrebu, podrijetlom je iz Poljica.. • Među najvećim imenima hrvatskog pjesništvaMeđu najvećim imenima hrvatskog pjesništva 20.20. stoljeća nalaze se Poljičani:stoljeća nalaze se Poljičani: • DRAGO IVANIŠEVIĆ (Sumpetar - Jesenice)DRAGO IVANIŠEVIĆ (Sumpetar - Jesenice) • NIKOLA MILIĆEVIĆ (Zvečanj)NIKOLA MILIĆEVIĆ (Zvečanj) • JOSIP PUPAČIĆ (Slime)JOSIP PUPAČIĆ (Slime) • JURE KAŠTELAN (Zakučac)JURE KAŠTELAN (Zakučac)
  • 82. Drago IvaniševićDrago Ivanišević • SSin Poljičana, rođen uin Poljičana, rođen u Trstu 1907. godineTrstu 1907. godine.. • HHrvatski pjesnik,rvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj,dramatičar, prevoditelj, slikar...slikar... • NNeke pjesme napisao jeeke pjesme napisao je zavičajnim govorom, a uzavičajnim govorom, a u njima donosi slike iznjima donosi slike iz djetinjstvadjetinjstva.. • Drago IvaniševićDrago Ivanišević preminuo je 1981. upreminuo je 1981. u Zagrebu, a pokopan je uZagrebu, a pokopan je u Sumpetru.Sumpetru.
  • 83. Drago IvaniševićDrago Ivanišević -- Moj didMoj did • MOJ DIDMOJ DID Moj se did sa zvizdom družija,Moj se did sa zvizdom družija, sa suncem i sa misecon,sa suncem i sa misecon, moj se did družija s tovaron,moj se did družija s tovaron, i sa zi sa zrnrnijon i s kozon se družija.ijon i s kozon se družija. Moj se did s kišon družija,Moj se did s kišon družija, sa svakin vitron,sa svakin vitron, ss mrazon i sa zvirimanmrazon i sa zviriman.. Jerbo se moj did o’ ditinstva,Jerbo se moj did o’ ditinstva, o’ ditinstva vas zemlji naminija.o’ ditinstva vas zemlji naminija. I ka’ je bos na ledini zanimija,I ka’ je bos na ledini zanimija, baba mbaba mooja s očiman o’ jastreba,ja s očiman o’ jastreba, baba moja ni mogla raspoznat nikakobaba moja ni mogla raspoznat nikako njegove noge meu žilan o’ masline.njegove noge meu žilan o’ masline. I TAKO JE DID MOJ UZA BOGA STA.I TAKO JE DID MOJ UZA BOGA STA.
  • 84. Nikola MilićevićNikola Milićević • RRođen je u Zvečnju 1922.ođen je u Zvečnju 1922. godinegodine.. • PPjesnik, prevoditelj,jesnik, prevoditelj, sveučilišni profesorsveučilišni profesor.. • UU njegovim pjesmamanjegovim pjesmama osjećaosjeća sese sudbinska ljubavsudbinska ljubav prema zavičaju i domovini:prema zavičaju i domovini: Čempres, Elegija za mojeČempres, Elegija za moje mrtve, Živa česmamrtve, Živa česma...... • VVodi dijalog s rodnomodi dijalog s rodnom grudom i zaklinje pretke ugrudom i zaklinje pretke u nju pretvorenenju pretvorene,, • Nikola Milićević preminuoNikola Milićević preminuo je u Zagrebu, 1999.je u Zagrebu, 1999. godinegodine..
  • 85. Josip PupačićJosip Pupačić • Slime, 1928. - Krk, 1971.Slime, 1928. - Krk, 1971.,, • pjesnik i esejist, pripadnikpjesnik i esejist, pripadnik generacije “krugovaša”generacije “krugovaša”.. • BBaviavioo se proučavanjemse proučavanjem starije hrvatskestarije hrvatske književnosti te je u svojojknjiževnosti te je u svojoj poeziji povezivaopoeziji povezivao tradicionalno i moderno, atradicionalno i moderno, a izrazito je prisutnoizrazito je prisutno njegovo zavičajnonjegovo zavičajno djetinjstvo - iz tog je spojadjetinjstvo - iz tog je spoja nastala i njegovanastala i njegova vjerojatno najpoznatijavjerojatno najpoznatija pjesmapjesma MOREMORE..
  • 86. MoreMore • i gledam more gdje se k meni penjei gledam more gdje se k meni penje i slušam more d o b r o j u t r o velii slušam more d o b r o j u t r o veli i ono sluša mene ja mu šapćemi ono sluša mene ja mu šapćem o d o b r o j u t r o more kažem tihoo d o b r o j u t r o more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdravpa opet tiše ponovim mu pozdrav a ono sluša pa se smijea ono sluša pa se smije pa šuti pa se smije pa se penje…pa šuti pa se smije pa se penje… • ““Pupačićevo rodno Slime sakriveno je od mora jednimPupačićevo rodno Slime sakriveno je od mora jednim manjim brijegom, na koji se on kao dječak čestomanjim brijegom, na koji se on kao dječak često uspinjao, možda samo zato da vidi more. A to more, zauspinjao, možda samo zato da vidi more. A to more, za djecu iz Zagore, bilo je poseban doživljaj, jer su gadjecu iz Zagore, bilo je poseban doživljaj, jer su ga gledala kao nešto što je tako blizu, a opet tako daleko igledala kao nešto što je tako blizu, a opet tako daleko i zagonetno.” (N. MIlićević)zagonetno.” (N. MIlićević)..
  • 87. Tri moja brataTri moja brata • Velik dio PupačićeveVelik dio Pupačićeve lirike inspiriran jelirike inspiriran je tragikom obiteljskogtragikom obiteljskog života,života, • pjesma je nastalapjesma je nastala nakon što su trojicanakon što su trojica pjesnikove braćepjesnikove braće stradala u požaru.stradala u požaru. Kad sam bio tri moja brata i jaKad sam bio tri moja brata i ja kad sam biokad sam bio četvorica nas.četvorica nas. Imao sam glas kao vjetar,Imao sam glas kao vjetar, ruke kao hridineruke kao hridine srcesrce kao viganj.kao viganj. Jezera su me slikala.Jezera su me slikala. Dizali su meDizali su me jablani...jablani...
  • 88. Moj križ svejedno goriMoj križ svejedno gori • Evo me moj svijete, na raskršću iEvo me moj svijete, na raskršću i Tvom i mom.Tvom i mom. Oprostimo se. - Ti plačeš.Oprostimo se. - Ti plačeš. Moj križ svejedno gori.Moj križ svejedno gori. Udaljuješ se; bez pozdrava,Udaljuješ se; bez pozdrava, bez riječi, bez Boga.bez riječi, bez Boga. I odlazim prema istoj nepoznatojI odlazim prema istoj nepoznatoj Zvijezdi.Zvijezdi. • Pupačić kao da je naslutio i vlastitiPupačić kao da je naslutio i vlastiti završetak. Njegovi stihovi, nastalizavršetak. Njegovi stihovi, nastali kratko prije tragične smrti (poginuo jekratko prije tragične smrti (poginuo je u avionskoj nesreći na otoku Krku,u avionskoj nesreći na otoku Krku, zajedno sa suprugom i kćeri), djelujuzajedno sa suprugom i kćeri), djeluju zastrašujuće proročanski...zastrašujuće proročanski...
  • 89. Jure KaštelanJure Kaštelan  Dana 18. prosincaDana 18. prosinca 1919. godine, u1919. godine, u Zakučcu pokrajZakučcu pokraj Omiša, rodio seOmiša, rodio se Jure Kaštelan.Jure Kaštelan.  Rođen je u slavnojRođen je u slavnoj starohrvatskojstarohrvatskoj Poljičkoj kneževini,Poljičkoj kneževini, u vremenu kada suu vremenu kada su u književnosti,u književnosti, osobito uosobito u pjesništvu, vijalipjesništvu, vijali vjetrovivjetrovi moderniteta.moderniteta.  Upravo će te dvije odredniceUpravo će te dvije odrednice - prostor i vrijeme, i sve ono- prostor i vrijeme, i sve ono što one sa sobom i u sebišto one sa sobom i u sebi nose - biti uzori, izvorišta inose - biti uzori, izvorišta i konstante Kaštelanovekonstante Kaštelanove poezije.poezije.
  • 90. Jure KaštelanJure Kaštelan • Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih kažem,Sve pjesme što ih pjevam, sve riječi što ih kažem, sve kuda hodam, sve što me u korijenu steže,sve kuda hodam, sve što me u korijenu steže, to nisam ja, jer neka daleka mrtva jekato nisam ja, jer neka daleka mrtva jeka za obale me davne veže.za obale me davne veže. • More, rijeka Cetina i Mosor planina određuje geografskuMore, rijeka Cetina i Mosor planina određuje geografsku strukturu Poljica. To je kraj iznimne prirodne ljepote istrukturu Poljica. To je kraj iznimne prirodne ljepote i bogate prošlosti, drevna Poljička Republika - jedinstvenabogate prošlosti, drevna Poljička Republika - jedinstvena po svome unutarnjem demokratskom uređenju. (...) Golepo svome unutarnjem demokratskom uređenju. (...) Gole litice, visoke urvine i gudure, spilje i vrtače, sunčanilitice, visoke urvine i gudure, spilje i vrtače, sunčani svijetli visovi i vidikovci, čuvaju neprekinutu i dičnusvijetli visovi i vidikovci, čuvaju neprekinutu i dičnu legendu Poljica. Legendu borbe protiv tuđina i osvajača,legendu Poljica. Legendu borbe protiv tuđina i osvajača, legendu o Mili Gojsalićlegendu o Mili Gojsalić..
  • 91. San u kamenuSan u kamenuSamo sunce, sunce, sunceSamo sunce, sunce, sunce i galebovi svrate u letui galebovi svrate u letu u tvoj sanu tvoj san na kamenoj kosi Mosora.na kamenoj kosi Mosora. O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi,O vjetrovi, vjetrovi, vjetrovi, samo vjetrovi znaju toplinusamo vjetrovi znaju toplinu tvojih obraza,tvojih obraza, dahdah i disanje trava u vrtačama.i disanje trava u vrtačama. Bure i kišeBure i kiše pjevaju ti uspavankupjevaju ti uspavanku bure i kiše.bure i kiše. Samo sunce, sunce, sunceSamo sunce, sunce, sunce i galebovi svrate u letui galebovi svrate u letu u tvoj sanu tvoj san na kamenoj kosi Mosora.na kamenoj kosi Mosora.
  • 92. Ako sam valAko sam val Ako sam val u ovom moruAko sam val u ovom moru Što se nikad ne umaraŠto se nikad ne umara Zar sam živio zaluduZar sam živio zaludu Kada i oblak oluju stvara?Kada i oblak oluju stvara? Delija nisam, stid me, samacDelija nisam, stid me, samac I sjeta moje korake pratiI sjeta moje korake prati Sve imaš zemljo i vrtove i gradove,Sve imaš zemljo i vrtove i gradove, A ovu nježnost ko će ti još dati?A ovu nježnost ko će ti još dati?
  • 93. Proslava Dana Poljica - GataProslava Dana Poljica - Gata
  • 94. Autori prezentacije:Autori prezentacije: nastavnici i učenici ŠPUD-anastavnici i učenici ŠPUD-a NASTAVNICI:NASTAVNICI: • Smiljana Lazić-Marinković: POVIJEST, KULTURNA BAŠTINA,Smiljana Lazić-Marinković: POVIJEST, KULTURNA BAŠTINA, OBIČAJIOBIČAJI • Mirjana Božičković: GRANICE, STANOVNIŠTVO, NASELJAMirjana Božičković: GRANICE, STANOVNIŠTVO, NASELJA • Irena Labaš-Veverec: KNJIŽEVNOSTIrena Labaš-Veverec: KNJIŽEVNOST UČENICI:UČENICI: • 2C2C RAZRED: Lorena Almaši, Nikola Čižmešija, Jura Dobrilović,RAZRED: Lorena Almaši, Nikola Čižmešija, Jura Dobrilović, Adelina Dokman, Josip Drdić, Doroteja Dugošija, Luka Duvančić,Adelina Dokman, Josip Drdić, Doroteja Dugošija, Luka Duvančić, Karla Fiket, Martina Gluhinić, Tin Habazin, Dorja Horvatić, MonikaKarla Fiket, Martina Gluhinić, Tin Habazin, Dorja Horvatić, Monika Karlović, Mihael Klanjčić, Andrea Knežević, Valentina Lulić, LucijaKarlović, Mihael Klanjčić, Andrea Knežević, Valentina Lulić, Lucija Mandekić, Domagoj Martinko, Marija Matić, Karlo Matoš, Eda Migić,Mandekić, Domagoj Martinko, Marija Matić, Karlo Matoš, Eda Migić, Karlo Mikić, Iva Miloloža, Tea Novak, Alfonzo Parić, Dajana Pejić iKarlo Mikić, Iva Miloloža, Tea Novak, Alfonzo Parić, Dajana Pejić i Barbara Štiglić.Barbara Štiglić. • 2D2D RAZRED: Eva Bošnjak, Norma Grčević, Mia Jukić, DubravkaRAZRED: Eva Bošnjak, Norma Grčević, Mia Jukić, Dubravka Jurčin, Hana Knežević, Iva Kostić, Emily Šigir i Josipa Zeba.Jurčin, Hana Knežević, Iva Kostić, Emily Šigir i Josipa Zeba. • 2F RAZRED: Ivana Siničić.2F RAZRED: Ivana Siničić.