NATO standardizacioni sistem
dr Marinko Aleksić dipl.inž.
Podgorica, 26.02.2009. godine
...
Potreba za NATO standardizacijom
Strateški koncept upotrebe NATO snaga promijenjen je u ljeto 1999. godine u skla...
Standardizacija i interoperabilnost
Navedene promjene u Savezu, sa novim i delikatnijim misijama, Partnerstvo za...
NATO Standardi
NATO Standardizacija je širok proces koji može biti primjenjen na bilo koju NATO
aktivnost. NATO...
Cilj i principi NATO standardizacije
Cilj NATO standardizacije je povećanje operativne efektivnosti Saveza kroz...
- Glavni Ciljevi Saveza. Standardizacija nije cilj sama po sebi. Potreba za standardizacijom je
proistekla iz global...
NATO proces standardizacije
NATO Proces Standardizacije obuhvata predlaganje, razvijanje, dogovaranje, objavljiv...
Identifikovanje zahtjeva
Validacija NATO Formulisanje i
...
zahijeva implementaciju od 5 od 35 NATO standarda, s tim da treba uzeti u obzir njihovo
ponavljanje za različite Cilje...
NATO Organizacija za Standardizaciju - NSO
NATO Organizacija za Standardizaciju – NSO se sastoji od NATO Komitet...
NATO Agencija za Standardizaciju - NSA je samostalno integrisano tijelo, koje se sastoji
od vojnog i civilnog štaba, potči...
NATO Agencije za Standardizaciju – NSA održava svoj websajt http://nsa.nato.int na kom
se mogu naći svi podaci vezani za s...
Koristi od prihvatanja NATO standardizacije
Koristi od implementacije NATO standarda zemlji mogu biti višestruke.
•...
Hijerarhija logističkih politika i doktrina
Dokumenti NATO Logističke Politike su razvijeni po najvišim NATO st...
6. C-M (2005)100 - Inženjering infrastrukture za logistiku (engl. - Infrastructure Engineering for
Logistics)
STRATEŠ...
6. AJP-4.9 Modaliteti Multinacionalne Logističke Podrške (engl. - Modes of Multinational
Logistic Support)
7. AJP-4.10 ...
Literatura:
1. S. Arsić, S. Šujak-Marković: "NATO standardizacija i kodifikacija",
http://www.yugoimport.com/
2. "Prav...
of 17

Nato Standardizacija

Published on: Mar 3, 2016
Published in: Health & Medicine      Technology      
Source: www.slideshare.net


Transcripts - Nato Standardizacija

  • 1. NATO standardizacioni sistem dr Marinko Aleksić dipl.inž. Podgorica, 26.02.2009. godine 1
  • 2. Potreba za NATO standardizacijom Strateški koncept upotrebe NATO snaga promijenjen je u ljeto 1999. godine u skladu sa odlukama Vojnog komiteta Alijanse usvojenih na sastanku u Vašingtonu. Prema članu 5 Vašingtonskog sporazuma, NATO stavlja akcenat na interoperabilnost, razvoj i održavanje vojnih snaga. Buduće operacije saveza karakterisaće učešće više zemalja, akcije će trajati duže vreme, izvodiće se na rubnim područjima saveza, biće mobilnije a gavninu snaga činiće manji, višenacionalni sastavi. Jedan od mehanizama unapre enja stabilnosti predstavljaju i operacije odgovora na krizu, koje nisu predvi ene članom 5. Vašingtonskog sporazuma – operacije podrške miru, humanitarne operacije, operacije pružanja pomoći prilikom katastrofa, operacije traganja i spasavanja, operacije evakuacije civila, operacije pružanja pomoći/podrške civilnim vlastima i operacije podrške sprovo enju sankcija i embarga. U tim operacijama se, pored oružanih snaga država članica, mogu angažovati i snage država partnera i ne-NATO država. Time interoperabilnost dobija globalni karakter i postaje važan termin u procesu reforme oružanih snaga skoro svih država koje učestvuju u procesu evroatlantskih bezbednosnih integracija. Zone odgovornosti nekih država angažovanih u operaciji ISAF Da bi oružane snage različitih država dostigle interoperabilnost i uspješno realizovale dodijeljene zadatke, one treba da budu sposobne da primjenjuju zajedničke procedure i postupke, koriste kompatibilna borbena sredstva, sisteme za komandovanje i kontrolu, kao i zamjenljive logističke servise. Pored toga, oružane snage različitih država treba da se služe zajedničkim jezikom i terminologijom. Zbog toga je Severnoatlantski savez usvojio 2000. godine odluku po kojoj standardizacija postaje glavna poluga jačanja unutrašnje organizacije članica NATO pakta. 2
  • 3. Standardizacija i interoperabilnost Navedene promjene u Savezu, sa novim i delikatnijim misijama, Partnerstvo za Mir i proširenje NATO-a čine potrebnim jasnije definisane parametre standardizacije i zahtijevaju pogodan nivo standardizacije da dozvoli saradničke operacije, obuku i vježbe u NATO operacijama koje nisu predvi ene članom 5. (uključujući PSO, traganje i spašavanje, humanitarne operacije i upravljanje krizama). Kroz NATO standardizaciju, Saveznici povećavaju sposbnost za izvršenje čitavog opsega NATO zadataka i misija, a s druge strane, standardizacija im daje političku vrijednost kao spoljna demonstracija saradnje i solidarnosti. Stoga, NATO politika je da se ohrabre države i NATO vlasti da razvijaju, dogovore i implementiraju zajedničke koncepte, doktrine, procedure, kriterije i oblikovanja radi povećanja operativne efektivnosti Saveza i poboljšanja efikasnosti kod korištenja raspoloživih vojnih resursa. Narastajuća potreba za saradnjom Saveza u razvijanju i održavanju multinacionalnih snaga za sve misije zahtijeva više fleksibilnosti pri susretu sa širim i manje predvidljivim rizicima, kao i izvršenje raznovrsnih vojnih mjera pri krizama. Za multinacionalne formacije, bitna je obuhvatna zajednička saradnja izme u svih snaga i jedinica, što zahtijeva značajan nivo standardizacije. Naročito za partnerske države identifikacija i implementacija interoperabilnih ciljeva postaje povećano važna, kao i njihovo uključivanje i integracija u proces standardizacije. Unutar NATO-a, standardizacija je razvoj i implementacija koncepata, doktrina, procedura i planova kojima se obezbje uje i održava potreban nivo kompatibilnosti, zamjenljivosti ili zajedništva na operativnom, materijalnom i administrativnom polju radi dostizanja interoperabilnosti. INTEROPERABILNOST Sposobnost snaga NATO i kada je potrebno, snaga zemalja partnera i ostalih ne-NATO zemalja za zajedničkom obukom,vježbama i uspješnim radom u realizaciji povjerenih misija i zadataka ZAJEDNIŠTVO Stanje koje se postiže kada se koriste iste doktrine, procedure ili oprema ZAMJENJIVOST Mogućnost da se jedan proizvod, proces ili usluga koristi umjesto nekog drugog kako bi se ispunili isti zahtjevi KOMPATIBILNOST Prikladnost zajedničke upotrebe proizvoda, procesa ili usluga pod odre enim uslovima, radi dostizanja relevantnih zahtjeva bez izazivanja neprihvatljivih interakcija 3
  • 4. NATO Standardi NATO Standardizacija je širok proces koji može biti primjenjen na bilo koju NATO aktivnost. NATO standardi su normalno klasifikovani u jedno od tri područja kako slijedi, iako neki standardi mogu biti primijenjeni na više od jednog područja: - Operativni standardi su oni standardi koji utiču na buduću i/ili tekuću vojnu praksu, procedure i formate. Oni se mogu primijeniti na: koncepte, doktrine, taktike, tehnike, logistiku, obuku, organizacije, izveštaje, forme, mape i karte, izme u ostalih stvari. - Materijalni standardi su oni standardi koji se odnose na karakteristike budućih i/ili aktuelnih materijala, gdje spadaju i telekomunikacije, obrada i distribucija podataka. Materijal uključuje: kompletne sisteme, sisteme za komandovanje, kontrolu i komunikacije, oružne sisteme, podsisteme, skupove, komponente, rezervne dijelove, materijale i potrošne stvari (uključujući municiju, gorivo, zalihe, skladištene stvari i potrošne dijelove). - Administrativni standardi se odnose prvenstveno u odnosu na terminologiju – koja primjenjuje i "operativno" i "materijalno" polje – ali ova kategorija pokriva tako e standarde koji olakšavaju administraciju Saveza na poljima bez direktne vojne primjene (tj. izvještavanje o ekonomskim statistikama). U glavnom, operativna standardizacija spada u područje odgovornosti NSA (NATO agencija za standardizaciju) dok materijalna standardizacija spada u područje odgovornosti CNAD-a (Konferencija direktora nacionalnog naoružanja). Druga NATO tijela kao što su NATO C3 Odbor, SNLC, NPC, Odbor za Istraživanje i Tehnologiju i Odjelenja IMS-a tako e su odgovorni za standardizaciju. Standardizacija terminologije je bitna za kolektivno razumijevanje svih dokumentacija koje se odnose na aktivnosti standardizacije, NATO rječnik termina i definicija (AAP-6) je ključni NATO referentni dokumenat koji obezbje uje zvanične termine i definicije koji treba da se koriste. Dodatno, NATO specijalistički rječnik termina i definicija obezbje uje odobrenu terminologiju NATO-a za specijalizovana polja. Standardizacija ne smije sprečavati istraživanje i razvoj novog naoružanja i/ili komunikacijske opreme ni težnju za efikasnijim/pogodnijim procesima i procedurama. Nasuprot tome, razmatranjem implikacija standardizacije u veoma ranom stadiju razvoja značajno poboljšava razvoj. Operativna i materijalna standardizacija su nezavisne. Me utim, standardizacija u ključnim operativnim područjima kao što su koncepti, doktrine, procedure i potrebe misija, uveliko povećava izglede za standardizaciju materijala. Nove tehnologije će često zahtijevati reformulisanje doktrine i skoro uvijek će rezultirati promjenom operativnih procedura. Isto tako, puni benefiti povećane materijalne standardizacije možda neće biti dostignuti dok ne postoji opsežna harmonizacija operativnih aspekata. 4
  • 5. Cilj i principi NATO standardizacije Cilj NATO standardizacije je povećanje operativne efektivnosti Saveza kroz postizanje interoperabilnosti me u NATO snagama, i dodatno izme u NATO snaga i snaga Partnera i drugih država, poboljšavajući time efikasnost u korištenju raspoloživih resursa. Operativna standardizacija teži ka upotrebi zajedničkih koncepata, doktrina, procedura, praksi ili formata radi povećanja operativne interoperabilnosti NATO i snaga Partnera. Ciljevi za materijalnu standardizaciju teže ka razvijanju i nabavci kompatibilnih, interoperabilnih ili zajedničkih materijala za NATO i snaga Partnera. Promjenom Programa standardizacije u NATO, dostizanje interoperabilnosti podrazumijeva operativnu i administrativnu standardizaciju na nivou zajedništva i materijalnu standardizaciju na nivou kompatibilnosti, ili na nivou zamjenljivosti kada su u pitanju municija, gorivo i sistemi za snabdijevanje i servisiranje. Država partner, a u budućnosti i članica NATO-a, ne mora u potpunosti da uvodi novo naoružanje da bi uspješno realizovala zajedničke aktivnosti u evroatlantskom bezbjednosnom okruženju. Kompatibilnost, kao nivo standardizacije, podrazumijeva mogućnost efikasnog korišćenja različitih proizvoda iz različitih država u isto vrijeme prilikom realizacije zajedničkih aktivnosti. Za navedenu tvrdnju postoji mnoštvo dokaza u praksi. Bivše članice Varšavskog ugovora, a sadašnje članice NATO-a još uvek koriste naoružanje i opremu ruske proizvodnje (automatske puške kalašnjikov, avione MiG i slično). Opredjeljenjem za odre ene Ciljeve snaga u okviru procesa planiranje odbrane u NATO one postepeno uvode i novo naoružanje, ali samo u slučajevima kad izabrani Cilj ne mogu dostići postojećim naoružanjem. Sposobnost industrije da zadovolji vojne zahteve potpuno pripada ekonomskom sistemu država članica; stoga, postizanje NATO standardizacije je visoko zavisno od političke volje Saveznika da budu privrženi potrebnim naporima. Brojnost NATO standarda i Savezničkih publikacija o standardizaciji (oko 1300 Ugovora o standardizaciji u NATO i nešto manje od 500 Savezničkih publikacija o standardizaciji) zahtijeva i veliki broj ljudi uključenih u njihovu izradu. NATO standardi radi dostizanja interoperabilnosti na operativnom, materijalnom i administrativnom polju razvijaju se u 56 različitih oblasti. Oni se, prije svega, odnose na usaglašavanje procedura i postupaka, borbene tehnike, sistema za komandovanje i kontrolu, logistike i terminologije na zajedničkom (opštem) nivou i na nivou vidova (kopnena vojska, mornarica, vazduhoplovstvo). Primjenu NATO standardizacije vode slijedeći principi: 5
  • 6. - Glavni Ciljevi Saveza. Standardizacija nije cilj sama po sebi. Potreba za standardizacijom je proistekla iz globalnih političkih ciljeva Sjeverno Atlantskog Saveza, i specifično iz strategijskog koncepta saveza i ministarskih smjernica za odbrambeno planiranje aktivnosti NATO-a. - Harmonizacija standardizacije sa NATO odbrambenim planiranjem. Koordinacija u toku NATO odbrambenog planiranja je bitna za harmonizaciju i postizanje interoperabilnosti. Koji će NATO standardi za neku državu članicu biti obavezni prvenstveno zavisi od izbora Ciljeva snaga u procesu planiranja odbrane u NATO. Od broja izabranih Ciljeva snaga zavisi i broj obaveznih NATO standarda. Za države koje učestvuju u PfP procesu planiranja i pregleda - zahtjeve standardizacije odre uju Partnerski ciljevi. Implementacija je tada prikazana u PARP procjeni. Kada država partner postane članica Saveza njeni neostvareni Ciljevi partnerstva prevode se u Ciljeve snaga zahvaljujući povezanosti Procesa planiranja i revizije s procesom planiranja odbrane u NATO-u. - Jedinstvo napora. Jedinstvo napora je povećano harmonizacijom i koordinacijom aktivnosti standardizacije sa državama, Višim NATO komitetima kroz NATO organizacije za standardizaciju. - Upotreba civilnih standarda. Savez koristiti pogodne civilne standarde do maksimalno moguće mjere. Samo kada nema na raspolaganju civilnog standarda, razvija se NATO standard. - Postizanje nivoa standardizacije. Države bi trebale postići nivoe standardizacije prikazane u Zahtevima Standardizacije. Nivoi standardizacije su, po uzlaznom redu, kompatibilnost, zamjenjivost i zajedništvo. - Povratna veza. Povratna veza kroz ispunjavanje zahtjeva standardizacije i implementacija dogovora standardizacije je bitan deo procesa standardizacije. - Privrženost države. U principu za sve države standardizacija je dobrovoljna. U nekim momentima, države se mogu dogovoriti o obaveznoj implementaciji specifičnih standarda. Obavezujuća je standardizacija zajedničke doktrine, taktike i postupaka kako za sadašnje tako i za buduće akcije saveznika. Puna saglasnost sa ciljevima snaga za države koje učestvuju u planiranju snaga je ključni aspekt nacionalne privrženosti za poboljšanje standardizacije. - Terminologija. NATO dokumenta moraju koristiti NATO dogovorenu terminologiju. 6
  • 7. NATO proces standardizacije NATO Proces Standardizacije obuhvata predlaganje, razvijanje, dogovaranje, objavljivanje, implementaciju i ažuriranje NATO standarda. On može biti takozvani "od dna prema gore" i "od vrha prema dolje" standardizacije. Proces njegovog prihvatanja od strane pojedinih zemalja obuhvata postupke oblikovanja, ratifikacije, proglašenja i uvodjenja u upotrebu, ocjenu i vrednovanje, a traje oko tri godine. Zajednički dogovor zemalja članica predstavlja Sporazum o standardizaciji STANAG (engl. - Standardisation Agreement) koji mogu da prihvate sve, ili samo pojedine članice saveza. Osim STANAG-a u dokumenta o standardizaciji ulaze i dokumenta NATO i publikacije saveza (engl. - AP - Allied Publication). Osnovna razlika izme u Ugovora o standardizaciji u NATO i Savezničkih publikacija o standardizaciji sadržana je u načinu njihove implementacije. Ugovore o standardizaciji u NATO država članica treba da potvrdi odgovarajućim nacionalnim dokumentom, dok se savezničke publikacije o standardizaciji mogu koristiti direktno. Glavni koraci u procesu standardizacije su definisani u AAP-3, Procedurama za Razvoj, Pripremu, Proizvodnju i Ažuriranje NATO Dogovora o Standardizaciji i Savezničkih Publikacija. Ovakva odgovornost uključuje upravljanje i ažuriranje svih postojećih STANAG-a i Savezničkih publikacija o standardizaciji, identifikaciju, ovjeravanje i dogovor o novim zahtjevima standardizacije, dostignuće ratifikacije od strane država i objavljivanja dogovorenih dokumenata. 7
  • 8. Identifikovanje zahtjeva Validacija NATO Formulisanje i standarda dogovaranje prioriteta Verifikovanje Formulisanje NATO standarda ili ažuriranje Implementacija dogovorenih Ratifikacija NATO standarda Objavljivanje NATO standarda - Identifikovanje zahtjeva/nedostataka standardizacije. Zahtjevi standardizacije su izvedeni kako iz pristupa od vrha prema dolje ili od dna prema gore kako je ranije objašnjeno. Oni identifikuju sposobnost koja treba biti postignuta i zahtijevani nivo standardizacije. - Formulisanje i dogovaranje prioriteta ciljeva standardizacije. Zasnovane na dogovorenim zahtjevima, prioritetne potrebe standardizacije su identifikovane i ciljevi standardizacije (koji se odnose na SOs (cilj standardizacije) unutar NSP-a)) su formulisani. - Formulisanje ili ažuriranje NATO standarda. Formulisanje ili ažuriranje NATO standarda je me unarodno naslije eno po karakteru i stoga mora biti me unarodno koordinisano u pogodnim NATO tijelima. U pogledu širokog opsega aktivnosti Saveza za čije su standarde poželjni, formulacija predloženih NATO standarda će normalno biti decentralizovana. Formulisanje NATO standarda može najbolje biti izvršeno od strane multinacionalnih tijela i nacionalnih stručnjaka. - Ratifikacija NATO standarda od strane Individualnih Država. Specifični predloženi standardi ne moraju biti relevantni za sve države Saveza. Standardi NATO nisu obavezujući i svaka zemlja članica može ih prihvatiti u mjeri koja zadovoljava njene potrebe. Predloženi standard može biti ratifikovan i označen NATO standardom ako se nekoliko (ne moraju svi) Saveznika dogovori da je to prihvatljivo kao cilj za implementaciju. Partneri ne ratifikuju NATO standarde – nemaju obavezu da kao članice donose posebne deklaracije kojim formalno prihvataju, s rezervom ili bez nje, sadržaj NATO standarda. One na svoje snage djelimično implementiraju odre eni broj NATO standarda kroz mehanizme Partnerstva za mir, a prije svega kroz Proces planiranja i revizije koji ima velike sličnosti s procesom planiranja odbrane u NATO. Kroz Proces planiranja i revizije država partner bira odre ene Ciljeve partnerstva. Od njihovog broja zavisi i broj NATO standarda koje bi partneri trebalo da implementiraju na svoje snage, a prije svega na one koje su delegirane za aktivnosti u Partnerstvu za mir. Dostizanje odre enog Cilja partnerstva je proces koji traje godinama. U prosjeku svaki Cilj partnerstva 8
  • 9. zahijeva implementaciju od 5 od 35 NATO standarda, s tim da treba uzeti u obzir njihovo ponavljanje za različite Ciljeve. Obavezna primjena svih NATO standarda bila bi i nemoguća ako se uzme u obzir njihova brojnost i širina primjene. U praksi stare članice NATO koje u sastavu svojih oružanih snaga imaju sva tri vida vojske obično su implementirale do dvije trećine NATO standarda. Nove članice Alijanse su do sada u većini slučajeva implementirale manje od 50 odsto NATO standarda: Češka je do polovine 2006. godine od ukupno 59 ratifikovala 46, od kojih je na svoje snage implementirala 25. U istom periodu, Bugarska je ratifikovala 37, od kojih je na svoje snage implementirala 23 standarda. - Objavljivanje NATO standarda. Nakon što je dovoljan broj država ratifikovao predloženi standard on će biti objavljen od strane Direktora NSA (NATO Agencija za Standardizaciju). - Implementacija dogovorenih NATO standarda kao stvar nacionalne politike. Implementacija dogovorenih NATO standarda je nacionalna odgovornost. NATO snažno ohrabruje implementaciju ratifikovanih STANAG-a, kroz posmatranje, praćenje i izveštajne rezultate po osnovu država po država ili od slučaja do slučaja. - Verifikovanje i validacija implementacije dogovorenih NATO standarda. Verifikacija i validacija može biti sprovedena u mirovnim operacijama, vježbama i drugim operacijama. Validacija verifikacionih informacija može rezultirati u adaptaciji i/ili brisanju odre enog STANAG-a. 9
  • 10. NATO Organizacija za Standardizaciju - NSO NATO Organizacija za Standardizaciju – NSO se sastoji od NATO Komiteta za Standardizaciju NCS, NATO Štabne Grupa za Standardizaciju (NSSG) i NATO Agencije za Standardizaciju (NSA). NATO Komitet za Standardizaciju - NCS ima puna ovlašćenja i odgovornost u politici i donošenju odluka vezanih za upravljanje i koordinaciju standardizacije Saveznika. To je najviši NATO Komitet za standardizaciju i on izvještava izvještava Vijeće Sjeveroatlantskog saveza. NCS- u pomaže Grupa NCS predstavnika sa delegiranim ovlaštenjem radi postizanja njegove misije. NCS je Odbor Direktora za NATO Agenciju za Standardizaciju. Vijeće - NAC NSO SNLC NADC MC NCS CNAD NC3B podrška izvještavanje NSA vo enje Operativni Materijalni / C3 NSSG Strateg. k- ti NATO Štabna Grupa za Standardizaciju (NSSG) – Štabna grupa koja je potčinjena NCS-u, odgovorna je za štabne veze, za formiranje radnih grupa, za štabnu obradu projekata dodijeljenih NSA od strane NCS-a, za pripremanje doprinosa dokumenata prema formulaciji zahtjeva vojne standardizacije i pravljenja nacrta ciljeva standardizacije. NSSG je podržana od strane radne grupe NSSG-a radi preduzimanja specifičnih zadataka standardizacije. U štabnoj grupi su obavezno predstavnici iz komiteta i odbora: CNAD - Konferencija nacionalnih direktora za naoružanje, NC3B-Bord za savjetovanje, komandovanje i kontrolu koji težište daju na materijalnu standardizaciju, te MC -Vojni komitet, NADC - Komitet za protivvazdušnu odbranu i SNLC - Konferencija logističara, koji težište daju na operativnu standardizaciju. Strategijski komandanti imaju svog predstavnika. 10
  • 11. NATO Agencija za Standardizaciju - NSA je samostalno integrisano tijelo, koje se sastoji od vojnog i civilnog štaba, potčinjeno je Vijeću kroz NCS, sa ovlaštenjem da koordinira poslove na svim poljima standardizacije. Združeni i Samostalni Servisni Odbori, koje podržava NSA, rade na polju operativne standardizacije, uključujući i doktrine. Odbori, sa jednim članom po državi, su u permanentnim zasijedanjima i sastaju se formalno jednom mjesečno. Odluke se normalno donose na osnovi jednoglasnosti. Ipak, pošto je standardizacija dobrovoljni proces, dogovori moraju tako e biti zasnovani na odlukama većine nacija koje učestvuju i bilo kojem Dogovoru o Standardizaciji. Strategijski komandanti imaju štabnog predstavnika u svakom Odboru. Direktor NSA Admin i Podrška Združeni servisni KoV Mornarički Vazduhoplovni odbor odbor odbor odbor Standardizacioni bord Združeni KoV Mornarički Vazduhoplovni 8 9 9 4 radnih radnih radnih radne grupa grupa gr upa grupe Države i strateški k-ti Združeni Servisni Odbor (JSB) radi na združenim i postignutim pitanjima politike operativnih standardizacija, koje uključuje dva ili više Servisa. On upravlja radnim grupama radeći sa doktrinama savezničkih združenih operacija, razmjeni informacija, združenim obavještajnim pitanjima i zaštiti okoline. Mornarički Odbor upravlja grupama koje rade na pomorskim operacijama, amfibijskim operacijama, helikopterskim operacijama sa brodova koji nisu nosači aviona, minskim ratovanjem, me usobnom razmjenjivošću pomorske municije, pomorskom logistikom, pomorskom kontrolom prevoženja brodovima, opasnostima radarskih i radio zračenja, popunom na moru ... Odbor kopnene vojske upravlja radnim grupama koje rade sa kopnenim operacijama, artiljerijom, borbenom inžinjerijom, neutralisanjem eksploziva i municije, medicinskom standardizacijom, helikopterskim operacijama, me usobnom razmenjivošću municije, logističkom doktrinom, praćenjem aktive, rukovanjem i distribucijom materijala, pokretima i transportom... Vazduhoplovni Odbor upravlja radnim grupama koje rade na vazduhoplovnim operacijama i svim aspektima operativne doktrine, vazdušnog transporta, vazduhoplovnog naoružanja, integracije aviona/posada, vazduhoplovnom medicinom, vazdušnim izvi anjem, servisiranjem aviona i standardom opreme, servisiranjem aerodroma, avionskim sistemima, bezbjednošću letenja, traganjem i spašavanjem, borbom sa požarom kod pada aviona i vazduhoplovnim električnim i elektromagnetskim problemima. 11
  • 12. NATO Agencije za Standardizaciju – NSA održava svoj websajt http://nsa.nato.int na kom se mogu naći svi podaci vezani za standardizaciju u NATO. Naravno, sajt je sa kontrolisanim pristupom za klasifikovane informacije i publikacije. 12
  • 13. Koristi od prihvatanja NATO standardizacije Koristi od implementacije NATO standarda zemlji mogu biti višestruke. • Nesumljive su koristi od uključivanja u tako organizovan i razvijen sistem standardizacije kakav ima NATO. • Implementacijom NATO standarda na svoje oružane snage zemlja obezbe uje lakšu izgradnju potrebnih efektiva i obezbje uje povoljne uslove za reformu cjelokupnog sistema odbrane. • Izgradnja vojnih sposobnosti primjenom NATO standarda za aktivno učešće u Partnerstvu za mir, članstvo u NATO ili Evropskoj uniji doprinosi i uvećanju sposobnosti za individualnu odbranu u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija. • Efikasnost učešća u me unarodnim misijama UN se povećava. Usljed tehnološkog preimućstva Zapada, Ujedinjene nacije, interoperabilnost i standardizaciju uglavnom posmatraju iz NATO perspektive. • Implementacija odre enog broja NATO standarda doprinesi efikasnom angažovanju u Partnerstvu za mir, čime zemlja može postati dostojan i aktivan partner. • Izgradnja vojnih sposobnosti neposredno zavisi od implementacije NATO standarda. • Uspostavljeno strategijsko partnerstvo izme u NATO i Evropske unije dovelo je do porasta značaja NATO standarda za sve države, bilo da one uživaju članstvo u jednoj ili u obje me unarodne organizacije. Implementacijom NATO standarda obezbje uje se razvoj vojnih sposobnosti zemlje bitnih i za članstvo u Evropskoj uniji što zemlji obezbje uje da u budućnosti bude aktivan činilac razvoja jedinstvenih evropskih vojnih sposobnosti. • Implementacijom NATO standarda na svoju vojnu privredu zemlja povećava njihov tehnološki nivo i uslove za aktivniju ulogu na svjetskom vojnom tržištu. • Na kraju, implementacija NATO standarda zemlji otvara mogućnost da aktivno učestvuje u NATO forumu za standardizaciju i tako obezbijedi povoljne uslove za dogradnju postojećeg sistema za standardizaciju, nomenklaturu i kontrolu kvaliteta u Ministarstvu odbrane i Vojsci. 13
  • 14. Hijerarhija logističkih politika i doktrina Dokumenti NATO Logističke Politike su razvijeni po najvišim NATO standardima. Sa višeg nivoa dolaze osnovni koncepti i uputstva, koje je potrebno implementirati u logistici. To su: • Starteški koncept Saveza (engl. - Alliance Strategic Concept) - Apr 1999 • Obuhvatno političko uputstvo (engl. - Comprehensive Political Guidance - CPG) – Dec 2005 • Odbrambeno ministarsko uputstvo (engl. - Defence Ministerial Guidance) 2006 • MC 550 – MC uputstvo za vojnu implementaciju CPG (engl. - MC Guidance for the Military Implementation of the CPG) – Jun 2005 NATO Komiteti, kao što je SNLC, predaju prijedloge za odobravanje Vojnom Komitetu (MC) koji su kasnije notirani ili odobreni od strane Severno Atlanskog Vijeća (NAC). Generalno, logističke politike su odobrene i od MC i od NAC. Hijerarhija logističkih politika i doktrina može se predstaviti piramidom sa pet slojeva. Najviši nivo Politike i uputstva NATO logističke vizije i usmjerenja CM I DPC Dokumenti Logistički MC dokumenti logističkih politika Združene logističke AJP- 4 serija doktrine ALP- 4 serija Logističke doktrine vidova / službi STANAG, direktive Logističke taktike, tehnike, procedure i direktive NATO logističke politike (engl. - NATO Logistic Policy) Sjevernoatlantsko vijeće (engl. - North Atlantic Council NAC) i Odbrambeni komitet za planiranje (engl. - Defence Planning Committee DPC) izdaju dokumente oznake: CM - Memorandum Vijeća (engl.- Council Memoranda) ili DPC. 1. C-M (2001)44 - NATO Politika za Saradnju u Logistici (engl.-NATO Policy for Cooperation in Logistics) 2. C-M (2003)101 - NATO Principi i Politike za Logistiku (engl. - NATO Principles and Policies for Logistcs) 3. DPC-D (2002)2 - NATO Logistička Spremnost i Politika Održivosti (engl. - NATO Logistic Readiness and Sustainability Policy); 4. C-M (2000)56-REV1 - NATO Principi i Politike za Podršku Države Domaćina (HNS) (engl. - NATO Principles and Policies for Host Nation Support (HNS); 5. C-M (2002)10 NATO - Principi i Politike za Pokret i Transportovanje (engl. -NATO Principles and Policies for Movement and Transportation); 14
  • 15. 6. C-M (2005)100 - Inženjering infrastrukture za logistiku (engl. - Infrastructure Engineering for Logistics) STRATEŠKI NIVO MC 389 MC 319/2 MC 343/1 POLITIKE EP Logistics IDRO MC 55/4 MC 326/2 MC 334/2 MC 336/3 MC 473 Readiness Medical HNS M&T Fuels Sustainability MC XXX MC 526 MC 533 MC 536 MC 551 Contractor Spt NRF Log Spt Maintenance Eng Spt NRF Med Spt Vojne logističke politike (engl.- Military Logistic Policy) Vojni komitet (engl. - Military Committee) izdaje dokumente oznake MC 1. MC 319/2 Principi i Politike za Logistiku (engl. -NATO Principles and Policies for Logistcs; 2. MC 55/4 Logistička Spremnost i Politika Održivosti (engl. - NATO Logistic Readiness and Sustainability Policy) 3. MC 326/2 Pravilo Medicinske Podrške i Vo enja za NATO (engl. -Medical Support Precepts and Guidance for NATO) 4. MC 334/2 Principi i Politike za Podršku Države Domaćina (engl. -NATO Principles and Policies for Host Nation Support HNS); 5. MC 336/2 Principi i Politike za Pokret i Transportovanje (engl.- NATO Principles and Policies for Movement and Transportation) 6. MC 473 Goriva (engl. – Fuels) 7. MC 343/1 Vojna Pomoć u Me un. Operac. Spasavanja pri Katastrofama (engl. -NATO Military Assistance to International Disaster Relief Operations) 8. MC 526 Koncept Logističke Podrške za NATO Operacije Odgovora na Krize (engl.-Logistics Support concept for NRF - NATO Response Force Operations) 9. MC 533 Principi i Politike za Održavanje Opreme (engl. -NATO Principles and Policies for the Maintenance of Equipment) 10. MC 534 Inženjering infrastrukture za logistiku (engl. -Infrastructure Engineering for Logistics) 11. MC 536 Inženjerijska podrška (engl. -Engineering Support) 12. MC 551 Medicinska podrška NATO odgovora na krize (engl. -NRF - NATO Response Force Medical Support). Savezničke združene publikacije (engl. - Allied Joint Publications AJP - NATO Doctrine) AJP obezbje uje zasnivačku logističku doktrinu, unutar koje su uspostavljene detaljnije logističke tehnike i procedure. 1. AJP-4(A) Savezničke Združene Logističke Doktrine (engl. - Allied Joint Logistics Doctrine) 2. AJP-4.4 Saveznički Združeni Pokreti i Transportovanja (engl. - Allied Joint Movement & Transportation Doctrine) 3. AJP-4.5 Saveznič. Združ. Doktr. i Proced. Podrške Države Domaćina (engl. - Allied Joint Host Nation Support Doctrine & Procedures) 4. AJP-4.6 Multinacionalni Združeni Logistički Centar (engl. - Multinational Joint Logistic Centre) 5. AJP-4.7 Doktrina Nafte, Ulja i Maziva (engl. - POL Doctrine (petroleum, oil and lubricants) 15
  • 16. 6. AJP-4.9 Modaliteti Multinacionalne Logističke Podrške (engl. - Modes of Multinational Logistic Support) 7. AJP-4.10 Saveznička Združena Doktrina Medicinske Podrške (engl. - Allied Joint Medical Support Doctrine) 8. AJP-3.13 (engl. - RSOM - Reception, Staging and Onward Movement) OPERATIVNI NIVO AJP-4(A) DOKTRINE I PROCEDURE Logistics AJP-4.4(A) AJP-4.5(A) AJP-4.6(A) AJP-4.7 AJP-4.9 M&T HNS MJLC Fuels MN Log Spt AJP-3.13 ALP-4.10(A) ALP-4.11 ALP-4.1 ALP-4.2 ALP-4.3 RSOM Medical Asset Visibility Maritime Land Air Savezničke logističke publikacije (engl. -Allied Logistic Publications) Savezničke Logističke Publikacije (ALP) su podržavajuće komponente/servisi za Multinacionalnu Logističku Doktrinu. Unutar AJP-4 sledeća serija Logističkih Doktrinarnih publikacija se razvila ili inicirala za razvoj hijerarhiju dokumenata, kako je prikazano ispod: 1. ALP-4.1 Multinacionalna Pomorska Logistička Doktrina (engl. - Multinational Maritime Logistic Doctrine) 2. ALP-4.2 Logistička Doktrina Kopnenih Snaga (engl. - Land Forces Logistic Doctrine) 3. ALP-4.3 Doktrina, Procedure i Vazduhoplovna Logistika Vazd. snaga (engl. - Air Forces Doctrine & Procedures, Air Logistics) 4. ALP-4.11 (engl. - Asset Visibility) Logističke Taktike, Tehnike i Procedure konstituišu detaljne proceduralne dokumente koji su publikovani primarno kao Direktive Strategijske Komande i kao NATO Standardizacioni Ugovori (engl. - NATO Standardisation Agreements STANAG). Na primjer: 1. STANAG 2182 izdanje 2 Cilj ovog sporazuma je registracija prihvatanja AJP - 4(A). Participirajuće nacije su saglasne da koriste AJP-4.1 kao priručnik za združene logističke doktrine u NATO snagama. 16
  • 17. Literatura: 1. S. Arsić, S. Šujak-Marković: "NATO standardizacija i kodifikacija", http://www.yugoimport.com/ 2. "Pravilnik o utvr ivanju standarda odbrane i tehničkih propisa u oblasti odbrane", Službeni vojni list 19, Beograd, 1997. 3. Institut za standardizaciju Crne Gore, http://www.isme.me 4. Connor M.: "Standardisation in NATO", NATO Logistics Staff Assistance Visit Montenegro 20 - 22 January 2009, ppt – presentation, 2009. 5. "Uputstvo o identifikaciji i kodifikaciji sredstava na upotrebi u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH", Ministarstvo odbrane BiH, Sarajevo, 2007. 6. "NATO Logistics Handbook", International Staff, Defence Policy and Planning Division, Logistics, NATO HQ, Brussels,2007. 7. Glišić M.: "Standardizacija materijalnih sredstava u severnoatlantskom savezu", Vojnotehnički glasnik 6,Beograd, 2005. 8. Glišić M.: "NATO standardi bez tajni", Evroatlantska revija, Beograd, 2007. 9. "AAP-6 (V), NATO glossary of terms and definitions", North Atlantic Treaty Organization, Military Agency For Standardization (MAS), 2000. 17

Related Documents