Zdravko MršićPOLITIČKA UČIONICA
SADRŽAJI. UVODII. POLITIKAIII. GEOPOLITIKAIV. GOSPODARSTVOV. ZAŠTITA (SIGURNOST)VI. SUSTAV UVJERENJA
KAKO TEKUSVIJET I POLITIKA
I. UVOD
EVOLUCIJA I ZAJEDNIŠTVO Život je jedina vrijednost u materijalnom svijetu Život niječe općenitost entropije Sve vrste i...
GENUS HOMO Homo habilis 900 ccm Homo erectus 1.100 ccm Homo sapiens 1.300 ccm Slobodan, ugrožen i željan zn...
“We are beginning to untangle the complexity of thebrain,” said Thomas Mrsic-Flogel, who led the study.
HOMO SAPIENS Biološki ujednačen u vrstu 35.000 godina Kulturna prilagodba uporabom mozga Ubiquitus - ugađanje ponašanja...
SAPIENTIA – IZVOR RAZDORA Pripada li H. sapiens istoj vrsti usprkos biološke ujednačenosti? Vode li “kulturne” podjele s...
DRUŠTVENA USKLADBA VRSTE Uzbunjujući kulturni ili ideološki razdor Globalizacija pojačala unutarnje sukobe Nakon tisućl...
BIT DANAŠNJIH PROBLEMA Globalizacija izvedena u okrilju civilizacije Narodi se ne brinu dovoljno za sebe Svjetsko tržiš...
KOMUNIZACIJA Zajedništvo stvarano i usavršavano te šireno govorom Trajno privremena vlast u krilu zajednice Zajedništvo...
LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE STEČEVINA EVOLUCIJE Evolucija proizvodi jedinke, ali prvobitno vrste usklađenih jedinki koje s...
LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE STEČEVINA EVOLUCIJE (2) U vrstama nema kanibalizma i militarizma Sukobi u vrstama...
ZAJEDNIŠTVO UVJET OPSTANKA ČOVJEKA Čovjek se zajednički “hranio i branio” Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetan...
ZAJEDNIŠTVO UVJET OPSTANKA ČOVJEKA Čovjek se zajednički “hranio i branio” Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetan...
NOVIJE KAMENO DOBA Buran razvitak tehnologije Udomaćenost bilja i životinja Sjedilački život i pitomost čovjeka “Ora e...
CIVILIZACIJA Nije lijepo i uljuđeno čovjekovo vladanje Uspostava vlasti, koja je izvan zajednice Podjela i usredotočenj...
TRAJAN MODEL CIVILIZACIJE 6.000 godina bez promjene Neprekidno ratovanje i uzurpacija vlasti Dokle bi doprla evolucija ...
GLOBALIZACIJA Govor omogućio komunizaciju čovjeka Pismo omogućilo trajanje civilizacije Neodržljivost daljnje vladavine...
TEMELJNA PODJELA USVIJETU sapiens je nemudro podijeljen Mudri Homo Jedni bi vladali društvom, a drugi upravljali ili us...
ŽIVOT I USTALJENOST STANJA Organizmi traju dok im je stanje ustaljeno Tako je i s vrstama i s cijelim biomom...
NADZORNI MEHANIZAM Prijamnici ili senzori bilježe promjene diljem organizma Nadzorno središte određuje raspone Predajni...
NOVINE U VLADANJU DRUŠTVIMAVladari-božanstva BizantSargon iz Akada Arapski kalifatAsirci Sredn...
POLITIČKA ZAJEDNICA Područje, granice i pučanstvo Administrativni sustav i vojna sila Suverenost Pučanstvo ima osjećaj...
POLITIČKI SUSTAV Ustav, pisani zakoni propisi Nepisani zakoni i običaji Izborni sustav Svrhe političke zajednice
NOSITELJI VLASTI Nadziru djelovanje političkog sustava Postojanost političke zajednice, političkog sustava i nositelja v...
ČETIRI NERASPLETLJIVE MREŽE DRUŠTVENOG UTJECAJA Politika ili država Gospodarstvo Sigurnost ili zaštita Sustav uvjer...
GEOPOLITIKA I STABILNOST PROSTORA Politika koja uvažava ulogu položaja, pro- stora, okoliša i naravi pučanstva zemal...
SUOČENJE CIVILIZACIJA Izazov otvaranja društva i suočenje sustava Omjer snage političkog sustava, vojne sile, gospodarst...
TRŽIŠTE KROZ POVIJEST Razmjena dobara te sretište ljudi i naroda Razmjena mišljenja, ideja i komunikacijsko središte T...
POZIV ZA POVRATAK ZAJEDNIŠTVU Život u sebi i među ljudima Novi svijet života za svakog čovjeka Vlasti n...
II. POLITIKA
ODREDBA POLITIKE Javno usklađivanje raznorodnih interesa u političkoj zajednici Svakom interesu dodjeljuje se utjecaj r...
POSTOJANOST SUSTAVA Gospodarske nevolje se prve pokažu Ako se ne rješavaju prerastu u političke Politički problemi prer...
ČIJA JE DRŽAVA? Države su nekad pripadale vladaru Bonaparte uveo pojam narodne države Starčević prvi tvrdio da narod im...
ČIJA JE DRŽAVA? (2) Država i ideologija Narodna, klasna i tržišna država Postojanost i nepostojanost država Raznolikos...
DRŽAVA KAO PODRUŽNICA SVJETSKOG TRŽIŠTA Liberalizacija Privatizacija Deregulacija Srozavanje uloge politike, a time i...
DRŽAVNA ZAŠTITAJedino država može i mora štititi: Ljude i narod Rad i vrijednost rada Prostor i prirodno blago Okoliš ...
DRŽAVEU DUŽNIČKOM ROPSTVU Države imaju prostor i prirodno blago Prostor prodaju na svjetskom tržištu Ustupaju pravo isk...
DRŽAVE U DUŽNIČKOM ROPSTVU (2) U borbi za vlast političke stranke se nadmeću bez pokrića u izvedbi javnih projekata Umj...
MALA SNAGA DRŽAVA Političari i stranke su privrženici ideologija Nedostatak političke volje za vladanje Goloruke države...
DRŽAVA IZMEĐU KLADIVA I NAKOVNJA Prosvjedi u Tunisu: “Čija je ovo država?” Država između tržišta (kapitala) i naroda...
DRŽAVA IZMEĐU KLADIVA I NAKOVNJA (2) Narodi ne mogu i dalje živjeti u neizvjesnosti Država mora stati na njihovu st...
NADZOR NARODA NADDRŽAVAMA  U globalnom svijetu valja smanjiti stupanj slobode pravnim i fizičkim osobama  Više reda – ...
NARODI I DRŽAVE Države su izdržljivije od ideologija Narodi su otporniji i od ideologija i od država Spas svijeta je u ...
III. GEOPOLITIKA
GEOPOLITIKA Vanjska politika koja uzima u obzir posebnost: položaja, prostora, pučanstva Četiri mreže utjecaja: politik...
GEOPOLITIKA I IMPERIJALIZAM Imperijalizam nije geopolitika, a ni politika Geopolitička strategija ili doktrina i stvarno...
DOKTRINA I STVARNOST Huntington, Brezinski, Kissinger, Bilderberg Pogrešna strategija (poslije II. Svjetskog rata, kral...
GLOBALIZACIJA Čimbenici globalizacije: transnacionalne korporacije (kapital), tehnologija i države Neo-”konzervativizam...
NARODNA DEMOKRACIJA Omogućuje narodu da upravlja državom Uvažava posebnosti prostora i pučanstva Omogućuje vođenje geop...
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
Politika za ljude
of 107

Politika za ljude

Politička učionica... Prvi dio
Published on: Mar 4, 2016
Published in: Education      
Source: www.slideshare.net


Transcripts - Politika za ljude

  • 1. Zdravko MršićPOLITIČKA UČIONICA
  • 2. SADRŽAJI. UVODII. POLITIKAIII. GEOPOLITIKAIV. GOSPODARSTVOV. ZAŠTITA (SIGURNOST)VI. SUSTAV UVJERENJA
  • 3. KAKO TEKUSVIJET I POLITIKA
  • 4. I. UVOD
  • 5. EVOLUCIJA I ZAJEDNIŠTVO Život je jedina vrijednost u materijalnom svijetu Život niječe općenitost entropije Sve vrste imaju isto načelo postojanja Nastale su račvanjem novih vrsta od postojećih putem mutacija i prilagodbe
  • 6. GENUS HOMO Homo habilis 900 ccm Homo erectus 1.100 ccm Homo sapiens 1.300 ccm Slobodan, ugrožen i željan znanja
  • 7. “We are beginning to untangle the complexity of thebrain,” said Thomas Mrsic-Flogel, who led the study.
  • 8. HOMO SAPIENS Biološki ujednačen u vrstu 35.000 godina Kulturna prilagodba uporabom mozga Ubiquitus - ugađanje ponašanja okolišu Sapientia – izvor podjela unutar vrste Čovjek je čovjeku vuk, a vuk nije vuku vuk
  • 9. SAPIENTIA – IZVOR RAZDORA Pripada li H. sapiens istoj vrsti usprkos biološke ujednačenosti? Vode li “kulturne” podjele stvaranju nove žive vrste kooptiranjem u sloj vlasti? Možda je riječ samo o rasi unutar vrste? Kad bi bar soj H. associus napustio vrstu!
  • 10. DRUŠTVENA USKLADBA VRSTE Uzbunjujući kulturni ili ideološki razdor Globalizacija pojačala unutarnje sukobe Nakon tisućljeća samodostatnosti Grci, Englezi, Mađari i Hrvati doslovce gladuju Upitno je zadovoljenje potreba i ostvarenje ljudskih svrha Kako uspostaviti društveni sklad?
  • 11. BIT DANAŠNJIH PROBLEMA Globalizacija izvedena u okrilju civilizacije Narodi se ne brinu dovoljno za sebe Svjetsko tržište i kapital sprječavaju jačanje brige za nacionalne probitke Stanje diskvalificira i sadašnju ideologiju i civilizaciju kao način uređenja društava
  • 12. KOMUNIZACIJA Zajedništvo stvarano i usavršavano te šireno govorom Trajno privremena vlast u krilu zajednice Zajedništvo i ujednačenost u društvima Okrupnjivanje zajednica bez zatiranja zatečenih
  • 13. LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE STEČEVINA EVOLUCIJE Evolucija proizvodi jedinke, ali prvobitno vrste usklađenih jedinki koje se druže Vrste se hrane jedne drugima za opstanak Unutar vrsta jedinke žive u skupinama
  • 14. LJUDSKO ZAJEDNIŠTVO JE STEČEVINA EVOLUCIJE (2) U vrstama nema kanibalizma i militarizma Sukobi u vrstama najčešće radi razdvajanja životnog prostora radi više zajedništva Među primatima razvijena društvenost
  • 15. ZAJEDNIŠTVO UVJET OPSTANKA ČOVJEKA Čovjek se zajednički “hranio i branio” Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetanja Svrha religija je promicanje zajedništva Suvremena religija promiče nadmetanje ili trajan civilizacijski rat među ljudima
  • 16. ZAJEDNIŠTVO UVJET OPSTANKA ČOVJEKA Čovjek se zajednički “hranio i branio” Iskorjenjivanje samoživosti i nadmetanja Svrha religija je promicanje zajedništva Suvremena religija promiče nadmetanje ili trajan civilizacijski rat među ljudima
  • 17. NOVIJE KAMENO DOBA Buran razvitak tehnologije Udomaćenost bilja i životinja Sjedilački život i pitomost čovjeka “Ora et labora” – mir i rad:• jednostavni i jednaki grobovi• Bez slomljenih kostiju i smrskanih lubanja
  • 18. CIVILIZACIJA Nije lijepo i uljuđeno čovjekovo vladanje Uspostava vlasti, koja je izvan zajednice Podjela i usredotočenje rada i podjela ljudi Uporaba pisma i pojava pismoznanskog sloja Unutarnji i vanjski militarizam
  • 19. TRAJAN MODEL CIVILIZACIJE 6.000 godina bez promjene Neprekidno ratovanje i uzurpacija vlasti Dokle bi doprla evolucija da se životinje tamane kao ljudi unutar vrste? Ishodišta središnje vlasti: hram, dvor, forum, zajednica vlastele, riznica
  • 20. GLOBALIZACIJA Govor omogućio komunizaciju čovjeka Pismo omogućilo trajanje civilizacije Neodržljivost daljnje vladavine riznice Globalizacija vodi prestanku civilizacije
  • 21. TEMELJNA PODJELA USVIJETU sapiens je nemudro podijeljen Mudri Homo Jedni bi vladali društvom, a drugi upravljali ili usmjerivali zajednicu iz nje same U civilizaciji je društvo instrument vlasti, u zajednici je “vlast” sredstvo zajednice Civilizacija je neobazriva prema ljudima, društvu i biomu
  • 22. ŽIVOT I USTALJENOST STANJA Organizmi traju dok im je stanje ustaljeno Tako je i s vrstama i s cijelim biomom Evolucija života je preobrazba jednog usta- ljenog stanja organizama vrste u drugo Globalizirani svijet je organizam koji traži ustaljenost, a ne zamahivanje njime
  • 23. NADZORNI MEHANIZAM Prijamnici ili senzori bilježe promjene diljem organizma Nadzorno središte određuje raspone Predajnici postupaju po nalogu Bitna brzina odziva na poremećaje
  • 24. NOVINE U VLADANJU DRUŠTVIMAVladari-božanstva BizantSargon iz Akada Arapski kalifatAsirci SrednjovjekovnaPerzijska kraljevina EuropaJudejska kraljevina Narodna državaKineska carevina VišestranačjeDrevna Grčka JednostranačjeRepublikanski Rim Socijalna državaCarski Rim Otržištena država
  • 25. POLITIČKA ZAJEDNICA Područje, granice i pučanstvo Administrativni sustav i vojna sila Suverenost Pučanstvo ima osjećaj pripadnosti Pučanstvo sudjeluje u stvaranju dobra i u razdiobi u dobrobiti
  • 26. POLITIČKI SUSTAV Ustav, pisani zakoni propisi Nepisani zakoni i običaji Izborni sustav Svrhe političke zajednice
  • 27. NOSITELJI VLASTI Nadziru djelovanje političkog sustava Postojanost političke zajednice, političkog sustava i nositelja vlasti Uzurpacija vlasti jamčila postojanost političkog sustava carske Kine – car je imao “mandat nebesa” Politički sustav jamči opstanak političke zajednice
  • 28. ČETIRI NERASPLETLJIVE MREŽE DRUŠTVENOG UTJECAJA Politika ili država Gospodarstvo Sigurnost ili zaštita Sustav uvjerenja kao temelj sustava ljudskih vrijednosti Sredstva jamčenja zadovoljenja životnih potreba i ostvarenja ljudskih svrha
  • 29. GEOPOLITIKA I STABILNOST PROSTORA Politika koja uvažava ulogu položaja, pro- stora, okoliša i naravi pučanstva zemalja Karl Haushofer (1869.-1946.) smislio je izraz Lebensraum (životni prostor) Politička stabilnost prostora postiže se: dominacijom, ravnotežom ili integracijom
  • 30. SUOČENJE CIVILIZACIJA Izazov otvaranja društva i suočenje sustava Omjer snage političkog sustava, vojne sile, gospodarstva i sustava uvjerenja Razdioba prirodnog blaga, tehnologije i organizacijske sposobnosti Sustavi ljudskih vrijednosti
  • 31. TRŽIŠTE KROZ POVIJEST Razmjena dobara te sretište ljudi i naroda Razmjena mišljenja, ideja i komunikacijsko središte Tržište pod nadzorom mjesnih vlasti Globalizacija države pretvorila u tržište, a ljude u kupce Trgovci i mjenjači novca bez nadzora
  • 32. POZIV ZA POVRATAK ZAJEDNIŠTVU Život u sebi i među ljudima Novi svijet života za svakog čovjeka Vlasti nisu vladari sustava uvjerenja Uporaba života za zajedničko dobro Mukotrpna borba za svijet zajedništva Zamjena nadmetanja uzajamnošću Povratak evoluciji
  • 33. II. POLITIKA
  • 34. ODREDBA POLITIKE Javno usklađivanje raznorodnih interesa u političkoj zajednici Svakom interesu dodjeljuje se utjecaj razmjeran njegovu prinosu bogatstvu naroda Jedna od mreža društvenog utjecaja Važnost politike ili države ovisi od drugim mrežama utjecaja Vezana uz vlast i suverenost te ima pokretačku snagu, zakone i zakonitu silu
  • 35. POSTOJANOST SUSTAVA Gospodarske nevolje se prve pokažu Ako se ne rješavaju prerastu u političke Politički problemi prerastu u ljudske Ljudski problemi ugrožavaju sigurnost sustava
  • 36. ČIJA JE DRŽAVA? Države su nekad pripadale vladaru Bonaparte uveo pojam narodne države Starčević prvi tvrdio da narod ima ljudsko, prirodno i državno pravo na samoodređenje Višenarodne zajednice
  • 37. ČIJA JE DRŽAVA? (2) Država i ideologija Narodna, klasna i tržišna država Postojanost i nepostojanost država Raznolikost u poimanju pripadanja države
  • 38. DRŽAVA KAO PODRUŽNICA SVJETSKOG TRŽIŠTA Liberalizacija Privatizacija Deregulacija Srozavanje uloge politike, a time i države Neizvjesnost – propadanje ljudi i naroda
  • 39. DRŽAVNA ZAŠTITAJedino država može i mora štititi: Ljude i narod Rad i vrijednost rada Prostor i prirodno blago Okoliš i klimu Demokraciju ili vlast naroda
  • 40. DRŽAVEU DUŽNIČKOM ROPSTVU Države imaju prostor i prirodno blago Prostor prodaju na svjetskom tržištu Ustupaju pravo iskorištavanje blaga
  • 41. DRŽAVE U DUŽNIČKOM ROPSTVU (2) U borbi za vlast političke stranke se nadmeću bez pokrića u izvedbi javnih projekata Umjesto povećavanja državnih financijskih i robnih pričuva države gomilaju dugove Ne mogu obavljati zadaću zaštite
  • 42. MALA SNAGA DRŽAVA Političari i stranke su privrženici ideologija Nedostatak političke volje za vladanje Goloruke države ne mogu vladati prostorom (privatizacija, deregulacija, liberalizacija) Siromašna država ne može vladati “Neovisnost” središnjih banaka
  • 43. DRŽAVA IZMEĐU KLADIVA I NAKOVNJA Prosvjedi u Tunisu: “Čija je ovo država?” Država između tržišta (kapitala) i naroda Mnoge države okrenula leđa narodu Unutarnji ratovi unutar 70 zemalja svijeta
  • 44. DRŽAVA IZMEĐU KLADIVA I NAKOVNJA (2) Narodi ne mogu i dalje živjeti u neizvjesnosti Država mora stati na njihovu stranu Narodi će se putem države pobrinuti za same sebe Narodi se moraju početi sami “hraniti i braniti”
  • 45. NADZOR NARODA NADDRŽAVAMA  U globalnom svijetu valja smanjiti stupanj slobode pravnim i fizičkim osobama  Više reda – manje neizvjesnosti i zbrke  Svijet više ne može trajati bez imalo planiranja  Domišljena opća suradnja među narodima i državama umjesto nasumičnosti tržišta
  • 46. NARODI I DRŽAVE Države su izdržljivije od ideologija Narodi su otporniji i od ideologija i od država Spas svijeta je u narodnoj demokraciji
  • 47. III. GEOPOLITIKA
  • 48. GEOPOLITIKA Vanjska politika koja uzima u obzir posebnost: položaja, prostora, pučanstva Četiri mreže utjecaja: politika, gospodarstvo, obrana, sustav uvjerenja Sredstva politike: gospodarstvo (tehnologija), vojska i sustav uvjerenja (ljudskih prava) U dosadašnjem zapadnjačkom svijetu u geopolitici bilo je najmanje čiste politike
  • 49. GEOPOLITIKA I IMPERIJALIZAM Imperijalizam nije geopolitika, a ni politika Geopolitička strategija ili doktrina i stvarnost Savjetnici utjecajniji od političara Ideja i ideologija: primjeri Izrael; Iran
  • 50. DOKTRINA I STVARNOST Huntington, Brezinski, Kissinger, Bilderberg Pogrešna strategija (poslije II. Svjetskog rata, kraljevski Iran, poslije Berlinskog zida, Irak, Afganistan, Indija) Izostanak strategije (pojava Nacionalnog socijalizma) Uspjela strategija: doktrina ljudskih prava kao sredstvo rata
  • 51. GLOBALIZACIJA Čimbenici globalizacije: transnacionalne korporacije (kapital), tehnologija i države Neo-”konzervativizam” Kraj povijesti i geografije? Liberalistička globalizacija nijekanje geopolitike
  • 52. NARODNA DEMOKRACIJA Omogućuje narodu da upravlja državom Uvažava posebnosti prostora i pučanstva Omogućuje vođenje geopolitike Unosi više reda u svijet Onemogućuje provedbu imperijalističkih nakana