
NARODNE NOŠNJE
HRVATSKE
NIKOLINA VUKINA
ODJEVNI TEHNIČAR 3.G.

SADRŽAJ
DINARSKI TIP NARODNE NOŠNJE
-DELNIČKA I MILJEVAČA
JADRANSKI TIP NARODNJE NOŠNJE
- DUBROVAČKA
PANONSKI TIP NAR...

DELNIČKA I
MILJEVAČKA
NARODNA NOŠNJA

DELNIČKA NARODNA NOŠNJA

 mjesto u Gorskom kotaru koje se dići
tradicijom njegovanja narodne nošnje.
 dijelom nasljeđa od predaka, a dijelom na...

sastoji se od: fiertof (šarena pregača
crvene, zelene ili plave boje) sa sitnim
cvjetnim motivima, vunenim tkanim
pojas...

 Ženska svečana i svatovska narodna nošnja

 Muška radna i svečana narodna nošnja

MILJEVAČKA NARODNA NOŠNJA

Tradicionalna narodna nošnja iz Mirlovića
predstavlja sliku, isječak iz života jednog
prošlog vremena, trganje od zabor...

MUŠKA NOŠNJA :
- crvena kapa (s hrvatskim
pleterom)
- košulja bijela s ogrcom
- krožet s tokama
- gaće na promaju s
naz...

ŽENSKA NOŠNJA :
- šudar (marama) sa bijelim
točkicama (mlađi) (kod starijih
šudar je modri)
- košuljak bijeli
- prometa...

DUBROVAČKA NARODNA
NOŠNJA
LINĐO –
DUBROVAČKA
POSKOČICA
  grad na jugu
Hrvatske,
administrativno
središte Dubrovačko-
neretvanske županije
i jedno od najvažnijih
povijesno-turi...

seoske žene u dubrovačkoj okolici odijevale
se poput pučanki u gradu Dubrovniku.

 nabrana suknja, kratki kaputić uskih rukava,
oveći(pamučni ili svileni) rubac preko prsiju -
učvršćen u struku pregačo...

platnena košulja, gaće – sastoji se od
suknenih dijelova posebna kroja i ukrasa,
hlače od modrog sukna koje su krojene
...

Muška i ženska
narodna nošnja
Dubrovačkog
primorja

Bogatstvo varijacija primorske
narodne nošnje

"Kako ti stoji u skrinji, tako stoji i na tebi"
-riječ je o prvoj tematskoj izložbi
posvećenoj tradicijskom odijevanju u...

trendovi koji su
vladali od sredine 19.
do sredine 20.
stoljeća.

osim predmeta iz
fundusa Etnografskoga
muzeja, na izložbi su
predstavljene i nošnje
koje se čuvaju u
Folklornom ansambl...

NARODNE
NOŠNJE
MEĐIMURJA

u svakidašnjim prigodama, za rada u polju i oko
kuće, naši stari oblačili su široke platnene gače i
robaču, prusljek („...

 izrađena je od domaćeg platna. Sprijeda je
uz vrat zatvorena, na leđima ima otvor,
resporek. Dugo široki rukavi izrađe...

 izrađene su od dva
komada domaćeg
platna, među
nogavicama
umetnuta je
ljučnica, dno. Uz
gornji rub uvučen
je svitnjek,...

 izrađen je od crnog
tvorničkog sukna, šivanog
kod profesionalnog krojača.
Straga je sljubljen, prednjice
imaju kosi za...

 čižme od trde
sare (mađ. szár-
cijev). Obično su
ih izrađivali selski
majstori, šoštari.
U novije vrijeme
muški nose č...

crni šešir,
također
izrađen kod
obrtnika. Oko
šešira
pričvršćena je
svilena traka
crne boje.
Škrljak

Slika prikazuje
mušku
"gospodsku"
opravu

svečana nošnja, koja se i danas
oblači u nedjelju te u blagdane, da
je kakov osvetek. Pobrojimo redom
njene dijelove.
Ž...
 podsuknja, duljinom dosiže do lista noge. Domaće
platno satkano na tkalačkom razboju, sastavljeno je
šivačim strojem. U...

potkošulja, „opleće s kratkim
kimono rukavima izrađeno je od
tvorničkog platna. Kroj je izveden
od jednog komada platna...

 opleče-bluza, oblači se na zduce. Izrađen je od
tvorničkog materijala batista/mašolina, a rukavi od
tvorničke čipkaste...
 kiklja je od tvorničkog
markizeta ili organdija
s bijelim cvijetnim
ornamentima. Duljina
seže do pola lista noge,
prekr...

 pregača od crne brikatne svile, dugačka kao i
robača. Udonjem dijelu su dva porubčića, u
gornjem je fertuf nabran, učv...
 prsluk, izgledom i materijalom podsjeća na
građansku modu u doba baroka. Materijal
je atlas svila zelene boje s utisnit...
 velik četvrtast rubac (stranica 1,60 m)
preslaže se u trokut, omata oko tijela i veže
straga. Izrađen je od delena, pol...
 kapica s leptirastom mašnom izrađenom od
tila. Sastoji se od četiri dijela koji pokrivaju
potiljak, tjeme i dio nad čel...

 cipele-visoke cipele od
crne kože s potpeticom,
vežu se črnom žnjorom,
umjesto kojih su
donedavno služili
drukanci, po...

 djevojke obično nisu pokrivale glavu nego su
kosu plele u kitu, pletenicu, koja se pri kraju
ukrašavala vrpcom, pârtom...

Slika prikazuje
oprave mladih
sneha

Slika prikazuje
nošnju "puce"
( djevojke)

Slika prikazuje
opravu za
stariju ženu

Stjepan Hranjec. (1997): Zipka vu horvatskom cvetnjaku,
Zrinski d.d.,

Hvala na pažnji!!
of 46

Narodne nošnje u Hrvatskoj

Narodne nošnje u Hrvatskoj
Published on: Mar 3, 2016
Published in: Education      
Source: www.slideshare.net


Transcripts - Narodne nošnje u Hrvatskoj

  • 1.  NARODNE NOŠNJE HRVATSKE NIKOLINA VUKINA ODJEVNI TEHNIČAR 3.G.
  • 2.  SADRŽAJ DINARSKI TIP NARODNE NOŠNJE -DELNIČKA I MILJEVAČA JADRANSKI TIP NARODNJE NOŠNJE - DUBROVAČKA PANONSKI TIP NARODNE NOŠNJE -MEĐIMURSKA
  • 3.  DELNIČKA I MILJEVAČKA NARODNA NOŠNJA
  • 4.  DELNIČKA NARODNA NOŠNJA
  • 5.   mjesto u Gorskom kotaru koje se dići tradicijom njegovanja narodne nošnje.  dijelom nasljeđa od predaka, a dijelom nastala oponašanjem odijevanja od bogatih.  nastajala pod prigorsko-pokupskim utjecajem te nakon prodorom Turaka i alpskim utjecajem.  sve što se u ono doba odijevalo je domaći proizvod osim marame i cipela u kasnijem razdoblju.  dominira bijela boja na narodni nošnji. DELNICE
  • 6.  sastoji se od: fiertof (šarena pregača crvene, zelene ili plave boje) sa sitnim cvjetnim motivima, vunenim tkanim pojasom širine 6-7 cm i prugama u smjeru osnove u zeleno-narančastoj kombinaciji, koraljna ogrlica te originalna ukrasna kopča kluofn'ca, koje nošnju čine vrlo slikovitom. NARODNA NOŠNJA
  • 7.   Ženska svečana i svatovska narodna nošnja
  • 8.   Muška radna i svečana narodna nošnja
  • 9.  MILJEVAČKA NARODNA NOŠNJA
  • 10.  Tradicionalna narodna nošnja iz Mirlovića predstavlja sliku, isječak iz života jednog prošlog vremena, trganje od zaborava i hvatanje predodžbi o nečemu što je sve do nedavno bilo u Mirloviću i čitavom okolnom kraju a sada se nažalost pomalo gubi u maglici nestajanja i ostajanja u sve daljoj, svakim danom dubljoj prošlosti.
  • 11.  MUŠKA NOŠNJA : - crvena kapa (s hrvatskim pleterom) - košulja bijela s ogrcom - krožet s tokama - gaće na promaju s nazuvcima (u donjem dijelu) - brus kaparan (kaparan s resama) - pas - bijele vunene čarape (tkalci)
  • 12.  ŽENSKA NOŠNJA : - šudar (marama) sa bijelim točkicama (mlađi) (kod starijih šudar je modri) - košuljak bijeli - prometača - provaljenica - pregača - tkanica (pas) - čarape (bičve) od vune s podvezom, - terluci, opanci, - nakit
  • 13.  DUBROVAČKA NARODNA NOŠNJA LINĐO – DUBROVAČKA POSKOČICA
  • 14.   grad na jugu Hrvatske, administrativno središte Dubrovačko- neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske.  godine 1979. grad Dubrovnik dodan je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine. Dubrovnik (lat Ragusium, tal. Ragusa)
  • 15.  seoske žene u dubrovačkoj okolici odijevale se poput pučanki u gradu Dubrovniku.
  • 16.   nabrana suknja, kratki kaputić uskih rukava, oveći(pamučni ili svileni) rubac preko prsiju - učvršćen u struku pregačom, glavu prekrivale rupcem od kupovne poluvunene tkanine (ubrusac) – vezanim na zatiljku, priprosti opanci s potplatom od sirove goveđe kože te jednostavnim prepletom od usukanih janjećih trakova, u svečanim prilikama dopunjavao ju je vrijedan nakit,posebice ogrlica sastavljena od 8 do 20 velikih zlatnih filigranskih kuglica. Ženska narodna nošnja
  • 17.  platnena košulja, gaće – sastoji se od suknenih dijelova posebna kroja i ukrasa, hlače od modrog sukna koje su krojene široko ali skupljene u struku pa padaju u mekim naborima stvarajući viseći tur, na noge se navlače duge pletene čarape, prsluk od ornamenata od prišivenih gajtana, kratki haljetak s rukavima, a preko njega još jedan prsluk, široki pojas od raznobojne svile, crvena kapica te opanci od ovčje kože. Muška narodna nošnja
  • 18.  Muška i ženska narodna nošnja Dubrovačkog primorja
  • 19.  Bogatstvo varijacija primorske narodne nošnje
  • 20.  "Kako ti stoji u skrinji, tako stoji i na tebi" -riječ je o prvoj tematskoj izložbi posvećenoj tradicijskom odijevanju u Dubrovačkome primorju ikada otvorenoj u Dubrovniku.
  • 21.  trendovi koji su vladali od sredine 19. do sredine 20. stoljeća.
  • 22.  osim predmeta iz fundusa Etnografskoga muzeja, na izložbi su predstavljene i nošnje koje se čuvaju u Folklornom ansamblu Linđo, te u privatnim zbirkama
  • 23.  NARODNE NOŠNJE MEĐIMURJA
  • 24.  u svakidašnjim prigodama, za rada u polju i oko kuće, naši stari oblačili su široke platnene gače i robaču, prusljek („kaj bo za hrbet toplo“), črne čižme i škrljak. MUŠKA NOŠNJA
  • 25.   izrađena je od domaćeg platna. Sprijeda je uz vrat zatvorena, na leđima ima otvor, resporek. Dugo široki rukavi izrađeni su od dvije pole platna, našiveni i prošireni na ramenima, a u zapešću skupljeni u nabore koji završavaju manšetnom. Uz vrat nabrana je i učvršćena uspravnog ogrlicom, gójlerom, a zatvorena trakovima na leđima. Slobodno visi niz tijelo, ne uvlači se u gače. Robača
  • 26.   izrađene su od dva komada domaćeg platna, među nogavicama umetnuta je ljučnica, dno. Uz gornji rub uvučen je svitnjek, uzica kojom se gače učvršćuju uz tijelo. Nogavice se uvlače u čizme. Gače
  • 27.   izrađen je od crnog tvorničkog sukna, šivanog kod profesionalnog krojača. Straga je sljubljen, prednjice imaju kosi završetak a iznad su urezani džepovi. Na lijevoj strani su 23 luknjice, na desnoj isto toliko gumba, pakvana, obično kruškolikog oblika od mjedene legure. Podstavljen je bijelim ili sivim platnom. Prusljek
  • 28.   čižme od trde sare (mađ. szár- cijev). Obično su ih izrađivali selski majstori, šoštari. U novije vrijeme muški nose čižme s gubanom (naboranom) sarom. Čižme
  • 29.  crni šešir, također izrađen kod obrtnika. Oko šešira pričvršćena je svilena traka crne boje. Škrljak
  • 30.  Slika prikazuje mušku "gospodsku" opravu
  • 31.  svečana nošnja, koja se i danas oblači u nedjelju te u blagdane, da je kakov osvetek. Pobrojimo redom njene dijelove. Ženska nošnja
  • 32.  podsuknja, duljinom dosiže do lista noge. Domaće platno satkano na tkalačkom razboju, sastavljeno je šivačim strojem. U pojasu je spodnjica nabrana i učvršćena pasicom na čijim se krajevima nalaze uzice kojima se spodnjica veže uz tijelo. Žene oblače nekoliko, i do šest spodnjica (poštirkanih), a u novije doba na krajeve se ušivaju špice – oboje u svrhu raskošnijeg izgleda. Spôdnjica/untrčka
  • 33.  potkošulja, „opleće s kratkim kimono rukavima izrađeno je od tvorničkog platna. Kroj je izveden od jednog komada platna u vidu ponča s pregibom na ramenima. Vratni otvor ima srcoliki izrez.“ Zdulci/zduci
  • 34.   opleče-bluza, oblači se na zduce. Izrađen je od tvorničkog materijala batista/mašolina, a rukavi od tvorničke čipkaste tkanine. Širinu plečka i rukava na ramenima skupljen je u sitne nabore. Dno rukava završava trakom od čipkaste tkanine. Iznad te čipkaste tkanine veže se traka (obično u plavoj, zrâkôvoj boji), što omogućava da se rukavi slože u bogati nabor – efektan, dekorativan detalj na nadlaktici ruke. Pleček
  • 35.  kiklja je od tvorničkog markizeta ili organdija s bijelim cvijetnim ornamentima. Duljina seže do pola lista noge, prekriva spodnjice, u gornjrm, djelum na bokovima, nabrana je, složena u nabore. Gornji dio završava pasicom i uzicom koja se veže oko struka. Robača
  • 36.   pregača od crne brikatne svile, dugačka kao i robača. Udonjem dijelu su dva porubčića, u gornjem je fertuf nabran, učvršćen pasicom i crnim trakam vezan za struk. Fertuf/fertun
  • 37.  prsluk, izgledom i materijalom podsjeća na građansku modu u doba baroka. Materijal je atlas svila zelene boje s utisnitim cvijetnim motivima crvene ili žute boje. Dužina mu je do iznad struka s duboko izrezanim dijelom na prsima. Donji rubovi znaju biti ukrašeni našivenom brokatnom crvenom trakom s raznobojnim cvijetnim uzorcima. Prusljek
  • 38.  velik četvrtast rubac (stranica 1,60 m) preslaže se u trokut, omata oko tijela i veže straga. Izrađen je od delena, poluvunene, tvorničke, tkanine u raznim bojama –crvenoj, žutoj, kàvinskoj, pivinskoj zelenoj ili plavoj- zrâkôvoj, s utisnutim velikim raskošnim cvijetnim motivima. Rubovi tibeta završavaju nitima-štranclima, dugačkim 15cm. Tibet
  • 39.  kapica s leptirastom mašnom izrađenom od tila. Sastoji se od četiri dijela koji pokrivaju potiljak, tjeme i dio nad čelom. Naklički ili žnjôra, ravna pruga, veže sena potiljku. Na poculici ćemo raznobojnim koncem naći vezenih ukrasa, obično kao stilizirane biljne motive. Prednji dio poculice ukrašen je optokom od čipke na kukicu. Poculica/pocelica
  • 40.   cipele-visoke cipele od crne kože s potpeticom, vežu se črnom žnjorom, umjesto kojih su donedavno služili drukanci, pokanci (tada su to bile čižmice gomboši; kao folklorni element javlja se i bešva, pojas izrađen od brokatne trake. côkle
  • 41.   djevojke obično nisu pokrivale glavu nego su kosu plele u kitu, pletenicu, koja se pri kraju ukrašavala vrpcom, pârtom. Od elemenata svečane ženske (ljetne) nošnje trebamo još spomenuti: štomfe, strumfe-bijele čarape tvorničke proizvodnje, a njih su ljeti znali zamijeniti zoklini, štuclini, kraće čarape što dopiru do lista noge.
  • 42.  Slika prikazuje oprave mladih sneha
  • 43.  Slika prikazuje nošnju "puce" ( djevojke)
  • 44.  Slika prikazuje opravu za stariju ženu
  • 45.  Stjepan Hranjec. (1997): Zipka vu horvatskom cvetnjaku, Zrinski d.d.,
  • 46.  Hvala na pažnji!!